Odmašćivanje motora i dijelova

Čišćenje i pranje dijelova motora i vozila može biti veoma opasno, ako se za taj posao koriste neodgovarajuća sredstva i primjenjuju nesigurni postupci. Za čišćenje se mogu koristiti razna sredstva: otopine deterdženata u vodi, vodena para, različita otapala kao što su benzin, nafta, trikloretilen i slično, a postupci mogu biti štrcanje pod tlakom, uranjanje te pranje pomoću kista, četke ili krpe. Svaki od spomenutih načina čišćenja ili odmašćivanja dijelova može predstavljati opasnost za radnike, kako opasnost za zdravlje – na primjer otrovanje, opekline, oštećenja kože i slično - tako i opasnost od požara i eksplozije.

Najveća opasnost, smatra se, prijeti pri upotrebi motornog takozvanog etiliziranog benzina u svrhu čišćenja i pranja. Naime, dodaci u tom benzinu (radi se uglavnom o olovnom tetraetilu) izvanredno su otrovni, pa pri udisanju čestica može doći do otrovanja radnika. Zbog toga se motorni benzini i etilizirani benzini ne smiju koristiti za pranje dijelova. Što više, dijelovi motora koji dolaze u dodir s etiliziranim benzinom smiju se prati tek pošto se izvrši neutralizacija taloga tetraetila u benzinu, kerozinu ili drugim tekućinama, ili u blagoj lužnatoj otopini koncentracije 2—5%, ili u nekim drugim tekućinama. Dijelove motora ili vozila nikada ne parite etiliziranim benzinom, u tu svrhu koristite specijalne benzine (marke OO) ili druga otapala. Ako se za pranje dijelova vozila koriste otopine benzina ili petroleja, mjesta određena za pranje moraju imati stalnu ventilaciju, a pri upotrebi trikloretilena - i posebnu komoru sa ventilacijom. Na mjestima na kojima se pranje dijelova vozila vrši sa zapaljivim tekućinama, zabranjeno je pušenje i prilaženje sa otvorenim plamenom. Na tim mjestima moraju se provesti i sve mjere protupožarne zaštite. Upotrijebljena otapala, naročito ako sadrže etilizirani benzin, ne smiju se ulijevati neposredno u kanalizaciju. Najsigurnije ih je odvoziti na sigurna mjesta i odlagati odnosno uništavati, vodeći pri tome računa o sigurnosti okoline. Pri radu na čišćenju i pranju dijelova raznim otapalima vodite računa o njihovim svojstvima. Upoznajte se s njima i primijenite potrebne mjere zaštite. Zahtijevajte pisane upute za rukovanje pojedinim sredstvima – sigurnosno tehničke listice (STL). Ako osjetite znakove trovanja zatražite liječničku pomoć.

Do otrovanja može doći ne samo udisanjem para etiliziranog benzina, već i unošenjem čestica kroz usta. To je naročito prisutno pri propuhivanju ustima dijelova za napajanje vozila etiliziranim benzinom. Takav postu­pak veoma je opasan. Dijelove koji su  bili u dodiru s etiliziranim benzinom nipošto ne propuhujte ustima. Osim etiliziranog benzina otrovna su, iako manje, i ostala otapala, na primjer trikloretilen, perkloretilen i slično. Njihova upotreba ipak je dozvoljena za pranje dijelova, ali se niti kod njih ne smije dozvoliti širenje para u radni prostor. Zbog toga treba usvojiti kao pravilo, da se čišćenje i pranje dijelova mora obavljati u posebnim posudama ili tankovima s poklopcima u blizini uređaja za odvođenje štetnosti, kako radnici ne bi bili prisiljeni udisati štetne pare. Pri čišćenju dijelova krpom ili spužvom postoji velika opasnost od isparavanja. Zbog toga sa za takvo čišćenje danas koriste posebne posude sa tavom, čijim se pritiskom istiskuje željena količina tekućine na postavljenu krpu ili spužvu. Nemojte koristiti otapala u otvorenim posudama ako niste osigurali dobru ventilaciju prostorije. Za pranje koristite posebne posude ili tankove s poklopcem. Osim otrovanja pri pranju i čišćenju dijelova postoji opasnost od površinskih oštećenja kože zbog dodira s otapalima. Zbog toga se pri takvim radovima moraju koristiti zaštitne rukavice iz neoprena, a korisno je i premazivanje ruku zaštitnom kremom. Upute koje se odnose na sredstva za čišćenje mogu se uglavnom primjenjivati i pri korištenju sredstava protiv smrzavanja, takozvanog antifriza. To su također otrovna sredstva, pa na posudama koje ih sadrže to mora biti jasno označeno. Zbog toga se kod prenošenja i pretakanja antifriza moraju poduzimati mjere zaštite koje će sprije­čiti ulaženje čestica otrova u organizam. Kod pretakanja ne usisavajte antifriz ustima, a po završenom radu s antifrizom dobro operite ruke vodom i sapunom.

MJERE ZAŠTITE NA RADU S ETILIZIRANIM BENZINOM

Pri radu s etiliziranim benzinom (popravci uređaja, prijevoz i ostali radovi) moraju se poduzimati mjere zaštite radi sprečavanja udisanja pare etiliziranog benzina, kao i njegovog prosipanja na tijelo radnika. Pri čišćenju cisterni ili rezervoara od etiliziranog benzina kao i pri popravcima takvih cisterni i rezervoara moraju se koristiti osobna zaštitna sredstva, i to: specijalna odjeća, cijevna maska, pojas za spašavanje s užetom. Za vrijeme rada u cisterni ili rezervoaru radnik koji vrši čišćenje mora biti pod stalnim nadzorom osobe izvan cisterne ili rezervoara.

Snabdijevanje vozila etiliziranim benzinom može se vršiti samo pomoću benzinskih pumpi sa crijevima snabdjevenim posebnim pištoljima. Zabranjeno je snabdijevanje vozila etiliziranim benzinom pomoću vedra i lijevka, kao i prijenos etiliziranog benzina u otvorenoj ambalaži. Propuhivanje ustima uređaja za napajanje vozila etiliziranim benzinom zabranjeno je. Radnik zatrovan etiliziranim benzinom mora biti odmah upućen u najbližu zdravstvenu ustanovu (ambulantu, bolnicu). Mjesta na kojima je proliven etilizirani benzin moraju se posuti otopinom dikloramina (1,5% u benzinu) ili kašom od gašenog klornog vapna (jedan dio klornog vapna na tri do pet dijelova vode). Ispuštanje otpadnih voda s etiliziranim benzinom u kanalizaciju zabranjeno je. Otpadne vode s etiliziranim benzinom mogu se ispuštati u industrijsku kanalizaciju tek poslije neutraliziranja klornim vapnom u neutralizacionoj jami. Sredstva za brisanje mrlja od etiliziranog benzina (piljevina, krpe i slično) moraju se poslije upotrebe držati u metalnim posudama sa čvrstim poklopcima. Spaljivanje zaprljanih sredstava vrši se na određenom mjestu uz poduzimanje mjera zaštite protiv udisanja benzinske pare i protupožarnih mjera.

Radnici koji rade s etiliziranim benzinom moraju koristiti zaštitnu odjeću. Zaštitna odjeća posuta etiliziranim benzinom mora se odmah zamijeniti čistom zaštitnom odjećom. Zaštitna odjeća zagađena etiliziranim benzinom mora se čuvati i prati odvojeno od druge odjeće. Popravci na toj odjeći smiju se vršiti tek poslije pranja. Zabranjeno je s odjećom zagađenom etiliziranim benzinom ulaziti u trpezarije, kuhinje i radne i stambene prostorije. Osobna zaštitna sredstva (gumene čizme, rukavice, pregače i slično) neutraliziraju se od etiliziranog benzina kašom od klornog vapna (jedan dio vapna na dva do tri dijela vode), i to trljanjem ili kvašenjem u zasićenoj vapnenoj vodi i obilnim pranjem u čistoj vodi. Rukavice treba prije skidanja istrljati kerozinom, oprati vodom i sapunom.

U zatvorenu prostoriju sa isparenjima etiliziranog benzina iznad maksimalno dopuštene koncentracije dopušteno je ulaženje radnika samo uz upotrebu odgovarajućih zaštitnih sredstava za zaštitu dišnih organa (cijevna maska, maska sa filtrom i slično). U prostorijama u kojima se radi s etiliziranim benzinom moraju se postaviti umivaonici s toplom vodom i posude sa kerozinom. Radnici moraju imati na raspolaganju sapun, čiste krpe za brisanje ruku i ručnik, kao i 2% otopine sode bikarbone za piće i ispiranje usta. Unošenje hrane u navedene prostorije zabranjeno je.

Radnike koji rade s etiliziranim benzinom potrebno je prethodno upoznati s opasnostima i mjerama zaštite pri takvom radu. Radnici koji rade s etiliziranim benzinom moraju se podvrgavati periodičnim specijalističkim liječničkim pregledima, najmanje jedanput godišnje.

Posuda koja se upotrebljava za čuvanje etiliziranog benzina mora imati natpis ispisan krupnim slovima: »ETLIZIRANI BENZIN - OTROV«, sa znakom određenim za otrovne tvari. Na svim radnim mjestima na kojima se rukuje etiliziranim benzinom moraju biti istaknute upute o mjerama zaštite na radu.

MJERE ZAŠTITE NA RADU S BENZOLOM

Pretakanje i slični postupci sa benzolom smiju se vršiti samo s odgovarajućim priborom (šmrkovi, sifoni, crijeva i slično). Pri tome mora se paziti da se benzol ne prosipa na pod, po ambalaži i na odjeću radnika. Zabranjeno je usisavanje benzola ustima kad se za pretakanje koristi sifon. Radnik zatrovan benzolom mora biti odmah upućen u najbližu zdravstvenu ustanovu (ambulantu, bolnicu).

Benzol se ne smije upotrebljavati za pranje dijelova motora, otapanje boja, čišćenje zaštitne odjeće, pranje rublja i slično. Radnici koji rade sa benzolom moraju koristiti zaštitnu odjeću. Zaštitna odjeća posuta benzolom mora se odmah zamijeniti čistom zaštitnom odjećom.

U zatvorenu prostoriju sa isparenjima benzola iznad maksimalno dopuštene koncentracije dopušteno je ulaženje radnika samo uz upotrebu odgovarajućih zaštitnih sredstava za zaštitu dišnih organa (cijevna maska, maska sa filtrom i slično). Radnike koji rade sa benzolom potrebno je prethodno upoznati s opasnostima i mjerama zaštite pri takvom radu. Radnici koji rade sa benzolom moraju se pri prijemu na rad podvrgnuti specijalističkom liječničkom pregledu, najmanje jedanput godišnje.

MJERE ZAŠTITE NA RADU S ANTIFRIZOM

Antifriz (sredstvo protiv smrzavanja) smije se držati i prenositi samo u hermetički zatvorenim čvrstim posudama (od metala ili drugog otpornog materijala) sa sigurnim poklopcem na zavoj. Na posudi u kojoj se čuva i prenosi antifriz, mora postojati natpis ispisan krupnim slovima: »ANTIFRIZ - OTROV«, sa znakom određenim za otrovne tvari. Pretakanje antifriza mora se vršiti specijalnim šmrkovima.

Zabranjeno je usisavanje antifriza ustima kad se za pretakanje koristi sifon. Posude sa antifrizom moraju se čuvati u suhoj nezagrijanoj prostoriji s odgovarajućom ventilacijom. Po završenom radu sa antifrizom radnici moraju dobro oprati ruke vodom i sapunom. Radnik zatrovan antifrizom mora biti odmah upućen u najbližu zdravstvenu ustanovu (ambulantu ili bolnicu).

Vozači, pratioci i druge osobe koje rade na održavanju vozila ne smiju upotrebljavati antifriz, ako prethodno nisu upoznati s opasnostima i mjerama zaštite pri radu s antifrizom.