Opasnosti od padova i rušenja

Građevinski objekti namijenjeni za radne i pomoćne prostorije moraju se graditi u skladu s pravilima zaštite na radu. Analogno tome, postoje zahtjevi za uređenje gradilišta i objekata u izgradnji kao otvorenih radnih prostora. Međutim, osim toga i uz pretpostavku da su projektima predviđene mjere zaštite od padova pri kretanju na radu, te su opasnosti ipak prisutne. Najčešći su padovi na istoj razini, to jest padovi u otvore, jame i kanale, a zatim padovi s povišenih mjesta kao što su: ljestve, skele, rampe, podesti, stepenice i slično.

Ozljede su teže što je pad bio s višeg mjesta, pa o tome treba brinuti. Padovi se općenito mogu izbjeći, ponajprije, ispravnom konstrukcijom stepenica, ljestava, platformi, prijelaza i prolaza, te svih drugih povišenih mjesta na kojima se radnici kreću ili zadržavaju. To se rješava već u projektu objekta ili oruđa za rad. Međutim, i postupci radnika pridonose padovima.

1. PADOVI NA ISTOJ RAZINI

Padovi na istoj razini najčešće nastaju zbog loše konstrukcije, izvedbe ili neodržavanja poda na površinama kojima se kreće radnik. Prema našim propisima pod radne prostorije mora biti ravan i gladak, ali ne klizav. Pod mora biti građen od materijala koji se lako čisti i održava i koji ima potrebnu čvrstinu, odnosno otpornost na trošenje. Na takvu podu padovi se mogu spriječiti redovitim održavanjem, to jest odstranjivanjem ulja, masti, loja, sapuna, vode, mulja, boje, snijega, leda i slično. Osim toga, s poda valja uklanjati sav materijal, alat i pribor, ako bi oni mogli uzrokovati spoticanje. Prema pravilima zaštite na radu slobodne površine poda, koje služe za prolaz ljudi ili vozila, moraju imati odgovarajuću širinu i to:

- glavni prolazi za ljude moraju biti široki najmanje 150 cm,

- sporedni prolazi100 cm,

- transportni putovi ne smiju biti uži od 180 cm, odnosno moraju biti širi za najma­nje 80 cm od transportnog vozila.

Transportni putovi i prostori na kojima se odlaže materijal moraju se posebno obilježiti uočljivim trakama.

2. PADOVI U OTVORE U PODU

Za padove na istoj razini tijesno su vezani i padovi u otvore na podu. Pod otvorima u podu podrazumijevaju se: jame, kanali - revizijska okna, otvori za dizala, za dizanje i povlačenje tereta i slično. Da se spriječi pad u otvore, oni se moraju ograditi postavljanjem odgovarajuće zaštitne ograde ili se preko otvora moraju postaviti posebni poklopci koji dobro prianjaju uz otvor. Zaštitna ograda se postavlja onda kada se kroz otvor provlači materijal, kada rade radnici ili ako otvor ima neku funkciju. Ako otvor nema neku funkciju, tada se zaštićuje poklopcem, a u izuzetnim slučajevima (u građevinarstvu i pri radovima na sanacijama, adaptacijama i slično) i zaštitnim mrežama odnosno prihvatnim skelama. Svi otvori u podu moraju biti dobro osvijetljeni, a po mogućnosti i obilježeni.

3. RAD NA VISINI I PADOVI S POVIŠENIH MJESTA

Radom na visini smatra se svaki rad na visini s površine podignute više od 3 metraod okoline površine, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može otkloniti povećana opasnost od pada s visine. Tu se podrazumijeva rad na skelama, podestima, ljestvama, tretinama i drugim pomoćnim građevinskim konstrukcijama, zatim rad na otvorenim (nezaštićenim) međukatnim konstrukcijama, krovovima, na stupovima, montažnim konstrukcijama i slično, odnosno, na svim onim mjestima rada na kojima se za zaštitu od pada s visine moraju primijeniti privremene zaštitne konstrukcije (ograde, mreže, privatne skele i slično) ili odgovarajuća osobna zaštitna sredstva (zaštitni pojas).

Radom na visini većoj od 3 metrane može se smatrati rad u zatvorenom (zaštićenom) prostoru, bez obzira na visinu objekta, ukupnu visinu od tla ili niže etaže, na primjer rad u kabini dizalice, rad u unutrašnjosti zatvorenog višekatnog objekta i slično. U većini slučajeva opseg opasnosti bit će stupnjevan velikim opsegom opasnosti jer se opasnosti u cijelosti ne mogu ukloniti primjenom osnovnih ni posebnih pravila zaštite na radu. Padovi s visine vrlo su opasni i ozljede su to teže što je visina veća. Padovi najčešće nastaju ako navedeni pribor ili naprave nisu ispravne ili ih se ne koristi na odgovarajući način.

Sva radna mjesta viša od 100 cm od tla ili niže etaže, kod kojih postoji opasnost od pada, moraju biti zaštićena posebnom zaštitnom ogradom. Zaštitna ograda mora biti visoka najmanje 100 cm. Na zaštitnoj se ogradi mora na donjem rubu postaviti odgovarajuća vodoravna prečka visine najmanje 20 cm. Funkcija je te prečke da spriječi pad predmeta s visine na radnike koji rade ispod zaštitne ograde. Ako se zaštićuju radna mjesta u građevinarstvu, tada na zaštitnoj ogradi moraju biti najmanje tri vodoravne prečke čiji razmak ne smije biti veći od 30 cm, odnosno izuzetno35 cmako su prečke od cijevi.

Za izvođenje nekih radova na visini upotrebljavaju se ljestve. U pogonima su najčešće stabilne ljestve. Stabilne se ljestve postavljaju obično uza zid, ali i uz neke strojeve za uspinjanje na platforme. Takve su ljestve većinom metalne. Na njima se ugrađuju leđobrani koji se postavljaju 250 cm od tla. Na svakih osam metara treba postaviti platforme-odmorišta. Osim stabilnih ljestava za izvođenje radova na visini, često se upotrebljavaju prijenosne jednokrake ili dvokrake ljestve.

Za dvokrake ljestve najvažnije je da su prili­kom korištenja uvijek sasvim otvorene, a da su krakovi povezani čvrstim lancem ili remenom, za izvođenje pomoćnih konstrukcija u građevinarstvu kao što su radni podovi, tretine, skele i slično, kod kojih također postoji opasnost od pada, treba primijeniti odgovarajuća pravila zaštite.

Na osnovi tehničkih proračuna i praktičnih proba ustanovljeno je da jednokrake ljestve stoje  najsigurnije i da se uz njih najlakše može uspinjati kad su postavljene pod nagibom od oko 75°. Taj kut nagiba postiže se kad se ljestve postave tako da vodoravna udaljenost donjeg kraja ljestava od gornje točke na koju su prislonjene ljestve iznosi oko jedne četvrtine duljine ljestava. To je takozvano »Pravilo 4:1«.

Pravilan nagib ljestava može se po­stići i tako da se prebroje sve prečke:

12 : 4 = 3

To znači da će ljestve na svom do­njem kraju morati biti udaljene od vertikalnog oslonca za dužinu koja odgovara razmaku triju prečki.

Kada silazite sa ljestava licem morate biti okrenuti prema ljestvama.