Opasnosti od padova i rušenja

Građevinski objekti namijenjeni za radne i pomoćne prostorije moraju se graditi u skladu s pravilima zaštite na radu. Analogno tome, postoje zahtjevi za uređenje gradilišta i objekata u izgradnji kao otvorenih radnih prostora. Međutim, osim toga i uz pretpostavku da su projektima predviđene mjere zaštite od padova pri kretanju na radu, te su opasnosti ipak prisutne. Najčešći su padovi na istoj razini, to jest padovi u otvore, jame i kanale, a zatim padovi s povišenih mjesta kao što su: ljestve, skele, rampe, podesti, stepenice i slično.


Ozljede su teže što je pad bio s višeg mjesta, pa o tome treba brinuti. Padovi se općenito mogu izbjeći, ponajprije, ispravnom konstrukcijom stepenica, ljestava, platformi, prijelaza i prolaza, te svih drugih povišenih mjesta na kojima se radnici kreću ili zadržavaju. To se rješava već u projektu objekta ili oruđa za rad. Međutim, i postupci radnika pridonose padovima.

 

1. PADOVI NA ISTOJ RAZINI

Padovi na istoj razini najčešće nastaju zbog loše konstrukcije, izvedbe ili neodržavanja poda na površinama kojima se kreće radnik. Prema našim propisima pod radne prostorije mora biti ravan i gladak, ali ne klizav. Pod mora biti građen od materijala koji se lako čisti i održava i koji ima potrebnu čvrstinu, odnosno otpornost na trošenje. Na takvu podu padovi se mogu spriječiti redovitim održavanjem, to jest odstranjivanjem ulja, masti, loja, sapuna, vode, mulja, boje, snijega, leda i slično. Osim toga, s poda valja uklanjati sav materijal, alat i pribor, ako bi oni mogli uzrokovati spoticanje. Prema pravilima zaštite na radu slobodne površine poda, koje služe za prolaz ljudi ili vozila, moraju imati odgovarajuću širinu i to:

- glavni prolazi za ljude moraju biti široki najmanje 150 cm,

- sporedni prolazi100 cm,

- transportni putovi ne smiju biti uži od 180 cm, odnosno moraju biti širi za najma­nje 80 cm od transportnog vozila.

Transportni putovi i prostori na kojima se odlaže materijal moraju se posebno obilježiti uočljivim trakama.

2. PADOVI U OTVORE U PODU

Za padove na istoj razini tijesno su vezani i padovi u otvore na podu. Pod otvorima u podu podrazumijevaju se: jame, kanali - revizijska okna, otvori za dizala, za dizanje i povlačenje tereta i slično. Da se spriječi pad u otvore, oni se moraju ograditi postavljanjem odgovarajuće zaštitne ograde ili se preko otvora moraju postaviti posebni poklopci koji dobro prianjaju uz otvor. Zaštitna ograda se postavlja onda kada se kroz otvor provlači materijal, kada rade radnici ili ako otvor ima neku funkciju. Ako otvor nema neku funkciju, tada se zaštićuje poklopcem, a u izuzetnim slučajevima (u građevinarstvu i pri radovima na sanacijama, adaptacijama i slično) i zaštitnim mrežama odnosno prihvatnim skelama. Svi otvori u podu moraju biti dobro osvijetljeni, a po mogućnosti i obilježeni.

 

3. RAD NA VISINI I PADOVI S POVIŠENIH MJESTA

Radom na visini smatra se svaki rad na visini s površine podignute više od 3 metraod okoline površine, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može otkloniti povećana opasnost od pada s visine. Tu se podrazumijeva rad na skelama, podestima, ljestvama, tretinama i drugim pomoćnim građevinskim konstrukcijama, zatim rad na otvorenim (nezaštićenim) međukatnim konstrukcijama, krovovima, na stupovima, montažnim konstrukcijama i slično, odnosno, na svim onim mjestima rada na kojima se za zaštitu od pada s visine moraju primijeniti privremene zaštitne konstrukcije (ograde, mreže, privatne skele i slično) ili odgovarajuća osobna zaštitna sredstva (zaštitni pojas).

Radom na visini većoj od 3 metrane može se smatrati rad u zatvorenom (zaštićenom) prostoru, bez obzira na visinu objekta, ukupnu visinu od tla ili niže etaže, na primjer rad u kabini dizalice, rad u unutrašnjosti zatvorenog višekatnog objekta i slično. U većini slučajeva opseg opasnosti bit će stupnjevan velikim opsegom opasnosti jer se opasnosti u cijelosti ne mogu ukloniti primjenom osnovnih ni posebnih pravila zaštite na radu. Padovi s visine vrlo su opasni i ozljede su to teže što je visina veća. Padovi najčešće nastaju ako navedeni pribor ili naprave nisu ispravne ili ih se ne koristi na odgovarajući način.

Sva radna mjesta viša od 100 cm od tla ili niže etaže, kod kojih postoji opasnost od pada, moraju biti zaštićena posebnom zaštitnom ogradom. Zaštitna ograda mora biti visoka najmanje 100 cm. Na zaštitnoj se ogradi mora na donjem rubu postaviti odgovarajuća vodoravna prečka visine najmanje 20 cm. Funkcija je te prečke da spriječi pad predmeta s visine na radnike koji rade ispod zaštitne ograde. Ako se zaštićuju radna mjesta u građevinarstvu, tada na zaštitnoj ogradi moraju biti najmanje tri vodoravne prečke čiji razmak ne smije biti veći od 30 cm, odnosno izuzetno35 cmako su prečke od cijevi.

Za izvođenje nekih radova na visini upotrebljavaju se ljestve. U pogonima su najčešće stabilne ljestve. Stabilne se ljestve postavljaju obično uza zid, ali i uz neke strojeve za uspinjanje na platforme. Takve su ljestve većinom metalne. Na njima se ugrađuju leđobrani koji se postavljaju 250 cm od tla. Na svakih osam metara treba postaviti platforme-odmorišta. Osim stabilnih ljestava za izvođenje radova na visini, često se upotrebljavaju prijenosne jednokrake ili dvokrake ljestve.

Za dvokrake ljestve najvažnije je da su prili­kom korištenja uvijek sasvim otvorene, a da su krakovi povezani čvrstim lancem ili remenom, za izvođenje pomoćnih konstrukcija u građevinarstvu kao što su radni podovi, tretine, skele i slično, kod kojih također postoji opasnost od pada, treba primijeniti odgovarajuća pravila zaštite.

 

Na osnovi tehničkih proračuna i praktičnih proba ustanovljeno je da jednokrake ljestve stoje  najsigurnije i da se uz njih najlakše može uspinjati kad su postavljene pod nagibom od oko 75°. Taj kut nagiba postiže se kad se ljestve postave tako da vodoravna udaljenost donjeg kraja ljestava od gornje točke na koju su prislonjene ljestve iznosi oko jedne četvrtine duljine ljestava. To je takozvano »Pravilo 4:1«.

Pravilan nagib ljestava može se po­stići i tako da se prebroje sve prečke:

12 : 4 = 3

To znači da će ljestve na svom do­njem kraju morati biti udaljene od vertikalnog oslonca za dužinu koja odgovara razmaku triju prečki.

Kada silazite sa ljestava licem morate biti okrenuti prema ljestvama.

 

Najtraženije usluge

Loading...

Novosti iz zaštite na radu

  • Listopda 21, 2025

    NOVOST: Digitalna transformacija i zaštita na radu

    Hrvatska udruga poslodavaca u sklopu kampanje Healthy Workplaces Campaign – Safe and healthy work in the digital age (EU-SOHA) organizira radionicu na temu „Digitalna transformacija i zaštita na radu”. Radionica će se održati 27. listopada 2025. godine s početkom u 09:30 do 13:00 sati na adresi Radnička cesta 37a, 10 000 Zagreb. Plan i program: 09:00 – 09:30 - Registracija sudionika 09:30 - 09:40 - Uvodni govor, Nenad Seifert, direktor regionalnog ureda Rijeka, Hrvatska udruga poslodavca
    Nastavite čitati
  • Listopda 16, 2025

    NOVOST: Formalni program EUOO (Europske ustanove za obrazovanje odraslih)

    Europska ustanova za obrazovanje odraslih provodi formalne programe osposobljavanja iz područja zaštite na radu, s posebnim naglaskom na sigurno rukovanje dizalicama i platformama. Polaznici tijekom edukacije stječu praktična znanja i certifikate priznate u praksi, čime se osigurava da su timovi spremni za rad u stvarnim uvjetima, u skladu s propisima o sigurnosti na radu. U području zaštite na radu, posebno u sektorima proizvodnje i građevinarstva, pravilno rukovanje teretom ima presudnu ulogu u sprječavanju ozljeda i nezgoda na radnom mjestu. Svaka pogreška može dovesti do ozbiljnih posljedica – od ozljeda radnika do oštećenja opreme i usporavanja procesa. Kako bi se smanjili rizici i povećala sigurnost, važna je kontinuirana edukacija zaposlenika. Osposobljeni radnici rade sigurnije, učinkovitije i pridonose profesionalnom ugledu svojih…
    Nastavite čitati
  • Rujan 23, 2025

    SEMINAR: Vatrodojava i zaštita od požara

    U organizaciji časopisa Zaštita, uz pokroviteljstvo Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) i podršku Hrvatske udruge za zaštitu od požara (HUZOP), Udruge za promicanje zaštite (UPZ) i Slovenskog združenja za požarno varstvo organizira 25. rujna 2025. godine konferenciju pod nazivom „Vatrodojava i zaštita od požara“. Konferencija će se održati u Zagrebu, u hotelu Westin. Vatrodojavni i protupožarni sustavi ključni su za pravovremenu detekciju požara, čime se značajno smanjuje rizik od ozljeda na radu i smrtnih slučajeva te sprječavaju velike materijalne štete. Upravo je prevencija požara i osiguranje sigurnosti radnika u poslovnim, industrijskim i stambenim objektima jedan od prioriteta svakog ozbiljnog sustava zaštite na radu.
    Nastavite čitati
  • Rujan 22, 2025

    SEMINAR: Djelovanje stručnjaka zaštite na radu i provedba zaštite na radu kod poslodavaca

    HUSZNR, Hrvatska udruga stručnjaka zaštite na radu organizira stručni skup pod nazivom „Djelovanje stručnjaka zaštite na radu i provedba zaštite na radu kod poslodavca“ koji će se održati 26. rujna 2025. godine od 10:00 do 14:00 sati u Dvorani NZJZ A. Štampar, Mirogajska 16, Zagreb. Plan i program: 10:00 - 10:15 - Pozdravna riječ (Predsjednik / dopredsjednica HUSZNR i gosti) 10:15 – 10:45 - Uloga stručnjaka zaštite na radu u poslovanju poslodavaca, uloga i način provedbe ZNR te odgovornost stručnjaka zaštite na radu (mr. sig. Zlatko Videc, dipl. ing., predsjednik HUSZNR)
    Nastavite čitati
  • Rujan 03, 2025

    SEMINAR: RADIONICA IV

    Znanstveno-stručni časopis „Sigurnost“ i ZIRS učilište organiziraju „RADIONICU IV“ o zaštiti na radu uoči 25. jubilarne nacionalne konferencije „Sigurnost i zdravlje na radu: Izazovi i prilike“. Radionica će se održati 16. rujna 2025. godine na adresi Ulica grada Vukovara 68 u Zagrebu. Sudionicima, bilo da su stručnjaci ili zainteresirani pojedinci, pruža se prilika za unapređenje kompetencija kroz praktična predavanja i konstruktivne rasprave. Plan i program: 09:00 – 11:30  - Primjeri sudske prakse u području sigurnosti i zdravlja na radu; kako spriječiti propuste na konkretnim primjerima (Ivan Petrošević, dipl. iur., suradnik časopisa „Sigurnost“)
    Nastavite čitati