Ozljeda na radu

Provođenje zaštite  na radu ima svrhu da ljudi budu pošteđeni osobnih agonija zbog ozljeda na radu. Naime, sve što stroj može napraviti sirovini – zdrobiti je, ispeći, prepiliti, žigosati, samljeti – to isto može napraviti i radniku koji upravlja tim strojem ili ga nadzire. Primjerice, nezaštićene pogonske osovine mogu uzrokovati gubitak prstiju, ruku, pa i smrtne ozljede.

Ozljede na radu posljedice su neočekivanih i neželjenih događaja koji su se u pravilu mogli izbjeći.  

Ozljede nastaju u trenutku, dakle izazvane su neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, dok bolesti, odnosno profesionalna oboljenja, nastaju nakon dugotrajnog izlaganja nezdravoj i štetnoj radnoj okolini.

Materijalne posljedice ozljeda na radu za radnike mogu biti sljedeće:

- izgubljeni dohodak zbog odsustva s posla

- moguće smanjenje ili gubitak radne sposobnosti

- troškovi liječenja.

Kao nematerijalne posljedice ozljeda za radu za radnike javljaju se:

- bol

- patnja

- smanjenje samopouzdanja

- promjene u načinu života.

Zakon o zaštiti na radu definira ozljedu na radu kao ozljedu radnika koja je nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

U propisima obveznog zdravstvenog osiguranja definirano je da se ozljedom na radu smatra svaka ozljeda koja je uzročno povezana s obavljanjem poslova na kojima radnik radi, jednako kao i svaka ozljeda na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno te ozljeda nastala na službenom putu.

Radnici koji su doživjeli ozljedu na radu, ostvaruju prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja što znači stopostotnu naknadu plaće za vrijeme bolovanja, pokrivanje troškova liječenja i rehabilitacije.

Da bi radnik ostvario ta prava, takvu ozljedu dužan je odmah po nastanku prijaviti poslodavcu kako bi se pokrenuo postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu. Ako on to nije u mogućnosti, u njegovo ime to mora učiniti netko drugi (na primjer rodbina, prijatelj, susjed ili sl.).

Ozljeda se ne priznaje kao ozljeda na radu ako je do nje došlo zbog nesavjesnog ponašanja na radnom mjestu, primjerice ako je do ozljede došlo zbog tučnjave ili je riječ o namjernom nanošenju ozljede. Također, ozljeda na radu nije ako je riječ o napadu povezanom s kroničnom bolešću (epilepsijom, šizofrenijom) i predispozicijama koje vode bolestima kao što su infarkt i moždani udar.