Ručni alati

Ručni alati i naprave obično su dostupni svim radnicima pa, s obzirom da se drži da je rad s njima jednostavan i bezopasan, i da za njihovu upotrebu ne treba posebna znanja, često dolazi do nezgoda. Posljedice nezgoda su materijalne štete ili ozljede radnika sa manjim ili većim posljedicama. Procjenjuje se da je približno 1/12 svih ozljeda na radu uzrokovano nepravilnom upotrebom ručnog alata. Većina tih nezgoda može se spriječiti pravilnim izborom i upotrebom alata.

Nezgode na radu, kao posljedice neprimjerene upotrebe ručnog alata i naprava, mogu nastati iz nekoliko osnovnih i u praksi potvrđenih uzroka:

- neispravan alat
- neispravan način rada
- pogrešna upotreba alata
- pogrešno odlaganje alata

Upotrebom neispravnog alata, najčešće odvijača i kombiniranih kliješta s oštećenom izolacijom, ključeva s oštećenim ili proširenim čeljustima, rasklimanim kliještima, slabo nasađenim čekićima, turpijama i probijačima, tupim pilama, tupim sjekačima i sličnim, dolazi do nezgoda. Uzrok upotrebe neispravnog alata može biti i u načinu njegove primjene ili održavanja. Da bi se izbjeglo korištenje neispravnog alata, treba uklanjati navedene  neispravnosti odnosno nabavljati samo kvalitetne alate provjerenih proizvođača, posvetiti punu pozornost održavanju alata, kod primanja alata iz alatnice provjeriti njegovu ispravnost.

Upotreba neispravnog alata šteti poslu iz dva razloga. Prvo, posao se ne može dobro obaviti i drugo, do previše uložene energije. Neispravan alat može dovesti do ozljeda ubodom, odlijetanjem predmeta obrade ili padom radnika.

Upotrebom alata u pogrešne svrhe, radnik dovodi sebe i druge u opasnost da dođe do nezgode. Često se pri izvođenju pojedinih vrsta poslova upotrebljava alat koji trenutno radnik ima pri ruci, kao primjerice ključ umjesto čekića, kliješta sa većim otvorom čeljusti za manje vijke ili matice, turpije umjesto poluge, dlijeta umjesto odvijača i slično. Ovakvim se postupcima oštećuju materijalna sredstva, a ne postiže se željeni radni učinak. Štoviše, dovodi se u opasnost od nezgoda i ozljeda. Osobito je opasno s neprikladnim alatom raditi na opremi koja je u blizini napona. Radi toga je potrebno za svaki posao upotrijebiti odgovarajući alat.

Neispravnim načinom rada dolazi do nezgoda, unatoč pravilnog izbora alata. Radnik zbog neznanja ili nemarnosti, radi na način da upotrebljava pravi alat za određenu vrstu posla, ali to radi na neispravan način. To se očituje kod rezanja ili skidanja izolacije nožem u smjeru tijela, udaranjem po metalnim predmetima u zoni opasnoj od nastajanja požara ili eksplozije (iskrenje), rada  s neizoliranim alatom u blizini dijelova pod naponom i nesmotrenog odlaganja u džep, što može izazvati tešku unutarnju ozljedu pri saginjanju tijela. Kod svakog rada treba predmet rada dobro učvrstiti, provjeriti uvjete na mjestu rada i namjenu prostora, posebno glede zaštite od požara i eksplozija.

Neispravno odlaganje alata osim što predstavlja opasnost za samog radnika, predstavlja i stalnu opasnost za ostale radnike. Naime, neispravno odložen alat na mjestu rada, koje se često nalazi na povišenim mjestima, može pasti na nekog od ostalih radnika i teško ga ozlijediti. Oštri i šiljasti alat ne smije se ostavljati po radnim stolovima i kutijama, ako nisu za to posebno namijenjene. Radnici neispravno odlažu alat radi toga jer ga nisu naučili ispravno odlagati ili nisu opskrbljeni posebnim kutijama, torbama ili policama. Alat se mora nakon svake upotrebe odlagati u za to namijenjene prostore, ili ga odložiti uz potrebne mjere zaštite, jer na taj način zaposlenik štiti sebe i drugoga od nezgoda.