Upotrebljavamo kolačiće za poboljšanje naših usluga. Korištenjem ove stranice, pristajete na kolačiće. Informacije.
Siguran rad na poslovima šivača i krojača u tekstiloj industriji - Statodinamički napori
Statički napori: prisilan položaj tijela
Naprezanje pojedinih dijelova tijela utječe na pojavu bola i time upozorava na mogućnost nastanka trajnog oštećenja. Najranjiviji dijelovi tijela šivača su vrat, ruke, zglobovi, šake, leđa, noge i stopala. Problemi s tim dijelovima tijela su to češći što je lošiji dizajn radnog okruženja. Šivanje vas prisiljava da držite tijelo u jednom položaju dugi perid. To je neudoban polažaj čije posljedice mogu biti bol i ozljede.
VRAT
Ukoliko se zna da je težina glave odrasle osobe oko 5 kilograma, tada je jasno koliko naprezanje stalno podnose naši vratni mišići. Ukoliko je glava centrirana u ravnini ramena, vratni mišići je lagano podnose, no ukoliko je nagnuta naprijed, za njih je to značajno naprezanje (efekt je sličan onome kada dugo pišete za pisaćim stolom glavom nagnutom naprijed zbog pogleda prema dolje) i javlja se bol u vratu.
LEĐA I NOGE
Tokom dana ljudi sjede, hodaju i leže. Od svih tih položaja najnapornije je sjedenje. Mi doslovce maltretiramo naše tijelo, pogotovo kralježnicu, ramena i donji dio leđa.
Vrlo je bitno da se pri sjedenju zauzme pravilan položaj tijela.
Potrebno je:
- sjediti uspravno, licem i tijelom okrenut prema objektu koji gledamo, leđa nasloniti na potporanj
- po mogućnosti koristiti ergonomski stolac (pokretljivost na 5 kotača, potporanj za leđa, podešavanje visine)
- stopala trebaju biti uvijek čvrsto na podlozi
Dinamički napori: fizički rad
RUKE, ZGLOBOVI, ŠAKE
Veliki problem predstavljaju oboljenja zbog učestalih ponavljanja relativno složenih i malih pokreta, tzv. RSI (Repetitive Strain Injury). Dok se većina ljudi ne obazire na opomene i upozorenja na mogućnosti takvih ozljeda, prilično su deprimirajuća iskustva osoba koje imaju te probleme i žele ukazati na njih i drugima. Dovoljno je samo zamisliti da ne možete držati vilicu i normalno jesti jer vas to previše boli.
To nisu ozljede koje se javljaju samo kod osoba koje rade na poslovima šivača, već i kod tajnica, daktilografa, pletilja i svih drugih osoba koje učestalo ponavljaju niz malih, naoko bezopasnih pokreta. Na svu sreću, većina tih ozljeda se može spriječiti upotrebom ergonomski pojedincu prilagođene opreme, pravilnim dizajnom radnog prostora i posebno redovitim vježbama razgibavanja i opuštanja.
Carpal tunnel syndrom ili sindrom zapešćnog tunela
U normalnim okolnostima tunel u zapešću kroz koji prolazi središnji živac je dovoljno širok i živac ima dovoljno mjesta, no njegovim suženjem živac postaje prikliješten i javlja se bol u prstima, osjećaj peckanja ili čak oduzetost cijele šake. Taj sindrom se javlja na oko 0.1% populacije, ali mora se znati da čak 15% pogođenih osoba radi kao šivač ili za poslovima na traci koji zahtjevaju učestalo ponavljanje pokreta, kao muzičari, zubari i sl. Iako su učestali pokreti zgloba zapešća važan faktor kod pojave sindroma, čini se da su drugi faktori, pogotovo medicinski, kao dijabetes, reumatični artritis i trudnoća važniji. Ipak, učestalost sindroma raste pri čestoj uporabi ruku ili kod poslova koji zahtjevaju uporabu snage.
Sindrom zapešćnog tunela može se dijagnosticirati učestalom neosjetljivošću, peckanju i boli u palcu i prva tri prsta ruke. Bol je često jača noću i širi se na podlakticu i cijelu ruku. Ovi simptomi ne znače da imate sindrom zapešćnog tunela, ali mogu upućivati na neka druga oboljenja kao što su reumatični artritis, oštećenje diska, kralježnice, problema sa središnjim živčanim sustavom i sl. Simptomi koji mogu upućivati da se ne radi o sindromu zapešćnog tunela su bol u ramenima, oduzetost u kombinaciji s kašljanjem ili kihanjem, te oduzetost, ali bez boli. Da bi se sigurno dijagnosticiralo ovo oboljenje treba posjetiti specijalista i obaviti pregled elektromiografom koji će detektirati 90% oboljenja. Pregled nije 100% siguran i ponekad detektira oboljenje i kod osoba koje nemaju nikakvih problema, a one koji boluju proglasi zdravima.
Postoje dva oblika liječenja: kirurškim i terapijama. Ukoliko su simptomi sporadični ili blagi koriste se terapije koje uključuju redovite vježbe kod fizioterapeuta, upotrebu lijekova i injekcije. Kirurška intervencija se primjenjuje u težim slučajevima, a oporavak traje do 6 tjedana.
Još uvijek se ne zna je li redizajn radnog prostora samo usporava ili sprečava pojavu ovog simptoma, no definitivno ne škodi!
Što uraditi kako bi se problemi pokušali spriječiti?
- šaka i prsti trebaju biti u liniji s ostatkom podlaktice, tako da je zapešće ravno i čim manje opterećenje na zglob i zapešće.
- zapešća se trebaju odmarati u ravnom položaju.
- prsti trebaju biti ravni produžetak šake.
- uzimati redovite kratke pauze pri tipkanju i razgibavati zglobove i prste.
- pri radu ramena trebaju biti opuštena.
Najtraženije usluge
Loading...
Novosti iz zaštite na radu
-
Veljača 27, 2026Zaštita na radu danas uključuje i brigu o mentalnom zdravlju zaposlenika, koje postaje sve važniji aspekt suvremenog poslovanja. U ovom edukacijskom videu psiholog Matej Sakoman govori o psihosocijalnim rizicima, njihovim uzrocima, posljedicama te važnosti pravovremene prevencije. Video je namijenjen poslodavcima, menadžerima i stručnjacima zaštite na radu, ali i svim zaposlenicima koji žele bolje razumjeti kako radno okruženje utječe na mentalno zdravlje. Kroz jasno objašnjene primjere iz prakse, naglašava se kako prekomjerni radni zahtjevi, loša organizacija posla, nedostatak podrške, nejasne uloge te narušeni međuljudski odnosi mogu dovesti do stresa, sagorijevanja i smanjenog radnog učinka. Poseban naglasak stavlja se na odgovornost organizacije u stvaranju poticajnog i sigurnog radnog okruženja, kao i na važnost otvorene komunikacije, pravodobnog prepoznavanja problema i provedbe konkretnih mjera zaštite mentalnog…Nastavite čitati -
Veljača 24, 2026Kategorije: Događaji u najaviPoslovno učilište integralna sigurnost i razvoj organizira seminar usavršavanja pod nazivom „Savjetovanje: Prevencija konzumacije alkohola i opojnih droga na radnom mjestu“ koji će se održati 26. veljače 2026. godine u Hotelu Ambasador, 51410 Opatija, Feliksa Perišića 5, Dvorana Kamelija s početkom u 10:00 do 15:30 sati. Program usavršavanja: 1.DAN 10.00 – 10.15 - Riječ dobrodošlice 10.15 – 10:40 - Aktualnosti provedbe Nacionalne strategije djelovanja na području…Nastavite čitati -
Veljača 19, 2026Objavili smo novi edukativni video na našem YouTube kanalu Preventa, u kojem razgovaramo o jednoj od ključnih tema u sustavu zaštite na radu – ulozi ovlaštenika poslodavca, njihovim obvezama i odgovornostima. Naša gošća je Ana Šijaković, istaknuta stručnjakinja zaštite na radu, stalni sudski vještak i dobitnica državne nagrade za životno djelo. U razgovoru pojašnjava zašto je zaštita na radu temelj sigurnog poslovanja, što dobivamo njezinim provođenjem te što najčešće dovodi do odgovornosti poslodavca iz perspektive sudske prakse. Posebnu pažnju posvetili smo ulozi ovlaštenika: tko su, kada ih je potrebno imenovati, koje im se obveze prenose i s kakvim se izazovima suočavaju u svakodnevnom radu. Govorimo i o…Nastavite čitati -
Veljača 17, 2026Dom zdravlja Varaždinske županije organizira stručni simpozij pod nazivom „Sigurno radno okruženje – temelj kvalitetne zdravstvene skrbi“, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Varaždinske županije, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatske komore medicinskih sestara. Događaj će se održati 20. veljače u Sveučilištu Sjever u Varaždinu, a suorganizatori su Hrvatski zavod za socijalni rad, Policijska uprava Varaždinska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske – Probacijski ured u Varaždinu. Svrha skupa je osnažiti međusektorsku suradnju, potaknuti razmjenu znanja i iskustava te unaprijediti protokole i postupke usmjerene na zaštitu zdravstvenih djelatnika i pacijenata.Nastavite čitati -
December 03, 2025eMarker organizira seminar usavršavanja pod nazivom „Zapošljavanja stranaca i zaštita na radu 12-2025.“ koji će se održati 10. prosinca 2025. godine u Hotelu „Diplomat“ i ONLINE (Teams) Horvatova ul. 35B, Zagreb s početkom u 10:00 do 13:00 sati. Program usavršavanja: Predavač: Krešimir Petlić, dipl.ing.sig I. dio 10:00-11:30 sati -Zakonodavni okvir, dozvole za boravak i rad i procedure -Priznavanje inozemne kvalifikacije…Nastavite čitati