Stres na radu ili u vezi s radom

Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje i loša komunikacija, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.

Radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom.

Radnici i njihovi predstavnici imaju obvezu surađivati s poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom.

ČIMBENICI RIZIKA OD STRESA NA POSLU

Čimbenici rizika od stresa na poslu koji mogu stvoriti rizik od stresa i drugih zdravstvene probleme su dobro poznati. Njih nazivamo psihosocijalnim rizicima. Neke vode stres povezan s poslom ili u procjenu psihosocijalnog rizika mogu ih možemo predstavlja ti neznatno drugačije ili upotrebljavati neznatno drukčije naglaske, ali u općenitom smislu mogu se sažeto prikazati kao:

 

Pretjerani zahtjev                                                                                                                                                      

Neki ljudi mogu upravljati vrlo zahtjevnim poslovima izloženi mnoštvu izazova i pritiska. Međutim, ti zahtjevi mogu prouzročiti stres ako osoba osjeća da se ne može nositi s njime ili ako nad njima nema dovoljno nadzora. To se može dogoditi zbog mnoštva čimbenika, što obuhvaća i neprikladnost njihovih vještina i sposobnosti za određeni posao. Nedostatna količina zahtjeva može biti isto takav problem kao kada ih je previše ( pod kvalificiranosti ili prekvalificiranosti); veliko opterećenje poslom; zahtjevi neprekidne raspoloživosti za rad (pogledajte dio ´ravnoteža posla i privatnog života´); veliki emocionalni pritisak; rokovi koji se ne mogu poštovati u okviru raspoloživog vremena; ili osjećaj da se zabrinutost zbog takvih čimbenika ne prepoznaje ili ne naglašava mjesto rada.

Loše planiranje posla ili komunikacije može pogoršati te zahtjeve kao što to mogu i česta kašnjenja, rokovi isporuke ili prekidi.

Fizikalni parametri radne okoline također mogu pogoršati stvari, kao što se teško koncentrirati u uvjetima povišene temperature ili bučnog okruženja

Važno je prepoznati da će neki ljudi teško priznati da imaju problem zbog previše zahtjeva, možda zato što to vide kao znak slabosti ili nedoraslosti. Zbog tog razloga, dobra je zamisao pažljivo pratiti i upravljati radnim zahtjevima i resursima.

 

Nedostatak osobnog nadzora

Imati stvari pod nadzorom je dobro. Razina nadzora koji neka osoba ima nad načinom koji radi može utjecati na razmjer doživljaja stresa. To često održava ravnotežu između količine nadzora koju ima i količine nadzora koju drugi imaju nad onim što ona čini.

Tamo gdje neka osoba očekuje i dobiva nadzor i utjecaj nad planiranjem i obavljanjem svog posla, to joj može pomoći da se nosi s izazovima koji se pred nju stavljaju.

Ako neka osoba koja nema nadzor koji očekuje, ako drugi određuju ritam ili način koji ona radi, tada to može pridonijeti stvaranje osjećaja stresa.

Nedostatak nadzora nad opasnosti također može pridonijeti osjećaju stresa. Na primjer, loš stav prema sigurnosti u nekoj organizaciji može prouzročiti stres nemoj osobi koja na to ne može utjecati, naročito ako ona osjeća  da je njena vlastita sigurnosti ugrožena.

Nedostatak fleksibilnosti u radnim zahtjevima i uvjetima također može pridonijeti stresu i spriječiti neku osobu da razvija i koristi nove vještine.

 

Neodgovarajuća potpora

Nedostatak potpore i ohrabrivanja od drugih ljudi na mjestu rada može prouzročiti stres. To se može dogoditi putem neodgovarajućeg informiranja i resursa koje radnik dobiva od organizacije za obavljanje svoga posla, ili putem očevidnog popusta drugih ljudi da prepoznavanju zahtjeve i uvijete s kojima su suočeni – ili posla koji rad.

Potpora i pozitivne povrate reakcije, kako od suradnika tako i od voditelja, može pomoći ljudima da se nose s problemima. Uz potporu je vjerojatnije da će se ljudi moći nositi s visokim razinama pritiska ili zahtjeva. To može poprimiti oblik društvene potpore ili izravne potpore ili izravne potpore pri obavljanja u posla.

 

Neprihvatljivo ponašanje

Premda su razlike u mišljenjima normalne u radnim sredinama, odnosni na poslu mogu prouzročiti stres kada ljudi doživljavaju diskriminaciju, neriješene sukobe s drugima, ili se susreću s neprihvatljivim ponašanjem fizikalne ili mentalne naravi.

Katkad radnici osjećaju da ih se ne tretira pošteno u usporedbi s njihovim kolegama ili da se njihova briga o čimbenicima posla (kao što su problemi sigurnosti) ne shvaća ozbiljno i to sve vodi u sukob.

Također poznato i kao nasilništvo, zlostavljanje na mjestu rada, ili psihološko nasilje, uznemiravanje je široko prepoznato kao psihosocijalni rizik na mjestu rada, ono se smatra ponavljanim, nerazumnim ponašanjem prema zaposleniku ili zaposlenicima s ciljem viktimizacije, ponižavanja, ugrožavanja ili iskazivanja prijetnji onima koji su mu izloženi. Uznemiravanje može obuhvaćati kako verbalno, tako i tjelesne napade, kao i suptilnije djelovanje kao što je društvena izolacija. Ono obuhvaća i spolno uznemiravanje, uključujući svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili tjelesnog ponašanja spolne prirode.

Katkad je tek jedan pojedinac odgovoran za uznemiravanje. U drugim prilikama, loše psihosocijalno radno okruženje potiče vrstu stavova i ponašanja koji omogućuju razvoj uznemiravanja. U takvim slučajevima, drugi radnici će vjerojatno uključiti i produžiti uznemirujućem položaju.

Radnik može biti izložen riziku od nasilja ili uznemiravanju od radnih kolega ili ljudi s kojima se susreće u javnosti tijekom svoga posla.

 

Uznemiravanje

Posebno lošeg upravljanja i komunikacije, promjena unutar neke  organizacije može dovesti do nesigurnosti i sumnje, zbog čega ljudi mogu osjećati da su pod stresom. Na neki način, nesigurnost zbog neznanja što će to biti u budućnosti može biti gora od samog zvanja .

Spoznaja o suvišnosti (na primjer) može onemogućiti osobi da počne planirati naprijed, dok neznanje ostavlja tek osjećaj nesigurnosti.

Tamo gdje je to moguće, uključivanje i savjetovanje radnik o promjenama (ili ih barem informirati i držati svjesnim) mogu pomoći u smanjenju rizika od stresa.

 

Nerazumijevanje uloga i odgovornosti

Stres se često pojavljuje kada su različite uloge i odgovornosti ljudi nejasne ili tamo gdje takve uloge i odgovornosti dolaze u sukob. Primjerice, osoba koja ima veći broj odgovornosti može otkriti da one katkad izazivaju sukobe, sa suradnicima, upravom ili drugima (npr. klijentima), namećući im različite zahtjeve koje oni teško rješavaju ili se s njim nose. Alternativno, od te se osobe može zatražiti da obavlja zadatak koje ona ne smatra dijelom svoga posla (ili koje ona vidi tuđi posao). To može biti tako jer je drugima nejasno što je zapravo njihov posao, ili zato što nitko ne zna tko bi trebao obaviti zadatak o kojem je riječ.

 

Neupućenost i neobavještavanost  o organizacijskim promjenama

Posebno lošeg upravljanja i komunikacije, promjena unutar neke organizacije može dovesti do nesigurnosti i sumnje, zbog čega ljudi mogu osjećati da su pod stresom. Na neki način, nesigurnost zbog ne zvanja što će biti u budućnosti može biti gore od samog zvanja.

Spoznaja o suvišnost (na primjer) može omogućiti osobi da počne planirati i ići naprijed, dok neznanje ostavlja tek osjećaj nesigurnosti.

Tamo gdje je to moguće, uključivanje i savjetovanje radnika o promjenama (ili barem njihovom informiranju i svjesnosti) mogu pomoči u smanjenu rizika od stresa.

 

Nasilje od trećih strana

Nasilje obuhvaća uvrede, prijetnje ili tjelesnu agresiju i potencijalno ozbiljnu opasnost rada. Situacije u kojima može doći do nasilja mogu se predvidjeti. One su usredotočene na čimbenike rizika kao što su rad s javnošću, rukovanje novcem i samostalni rad.

Mjere za smanjenje takvih rizika (npr. osmišljavanje mjesta rada i poslova) posluživati će za smanjenje percipirane prijetnjom takvim nasiljem, kao za smanjenje stvarnog rizika.