Upotrebljavamo kolačiće za poboljšanje naših usluga. Korištenjem ove stranice, pristajete na kolačiće. Informacije.
Uvod
Neosporna je činjenica da radni procesi svojom raznolikošću uvjeta rada mogu ugroziti i narušiti zdravlje radnika. Štetni uvjeti pri uredskim poslovima mogu biti:
- mehaničke opasnosti
- opasnost od padova
- električna struja
- fizikalne štetnosti
- statodinamički napori
- psihofiziološki napori
- napori vida.
Zaštita na radu skup je djelatnosti (tehničkih, zdravstvenih, pravnih, pedagoških i dr.) kojima se otkrivaju i na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti koje ugrožavaju i narušavaju zdravlje radnika. Svrha je zaštite na radu stvoriti sigurne radne uvjete kako bi se spriječile ozljede na radu i profesionalne bolesti.
Zaštita na radu u Republici Hrvatskoj regulirana je zakonodavstvom iz zaštite na radu. Osnovu čine Ustav, Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu, a uz njih se pitanja iz zaštite na radu uređuju i drugim zakonima i podzakonskim propisima. Uz to provedbu zaštite na radu obvezuju i konvencije Međunarodne organizacije rada koje je Republika Hrvatska preuzela. Cilj je Zakona o zaštiti na radu u Republici Hrvatskoj, kao i svih podzakonskih propisa donesenih na temelju njega, sprečavanje nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te zaštita radnog okoliša.
U Hrvatskoj se godišnje na radu ozlijedi prosječno 25.000 radnika zbog čega se izgubi 550.000 radnih dana. Od ozljeda na radu godišnje smrtno strada 40 ljudi, a 150 oboli od profesionalnih bolesti.
Kako je očito da ozljede na radu negativno utječu na državu, na svakog poslodavca zbog povećanja troškova i smanjenja prihoda, a posebno na samog radnika, proces povećanja sigurnosti radnika nameće se kao važan imperativ društvu u cjelini.
Nezgodom na radu nazivamo neželjeni, odnosno nepredviđeni događaj koji nastaje kao posljedica poremećaja u odnosima čovjeka i radne okoline. Ako poremećaja nema, vlada stanje dinamičke ravnoteže. Ravnotežu narušavaju opasni radni postupci ili opasni radni uvjeti, odnosno oboje zajedno.
Posljedica nezgode može biti materijalni gubitak (šteta) i ozljeda, pa čak i smrt. Dugotrajno izlaganje nezdravoj i štetnoj radnoj okolini uzrokuje profesionalna oboljenja. Kod pojave opasnih postupaka postoje određene zakonitosti, dok do pogreške čovjeka dolazi zbog toga što neka osobina čovjeka nije u skladu sa zahtjevima rada.
Prilagođavanjem mjesta rada radniku, uređenjem radnog prostora, upotrebom sigurnih alata, strojeva i uređaja, opremanjem sredstvima zaštite, njihovim pravilnim korištenjem, dakle stvaranjem sigurne radne okoline, mogu se spriječiti nezgode na radu.
Posljedice nezgode na radu u materijalnom pogledu uzrokuju zastoj u proizvodnji, oštećenje sredstava rada ili oštećenje materijala. Međutim, nezgode koje imaju za posljedicu ozljedu na radu, lakšu ili težu, predstavljaju teret za ozlijeđenog zaposlenika, njegovu obitelj, tvrtku u kojoj je zaposlen i cijelu zajednicu. Troškovi liječenja i saniranja posljedica ozljede na radu u pravilu su vrlo veliki i predstavljaju ogromne gubitke za sve sudionike. S obzirom na to da se zaštita na radu promatra kao humana, socijalna i ekonomska kategorija, svaka nezgoda predstavlja trošak i zato je ulaganje u zaštitu na radu veliki dobitak u svakom pogledu.