Standardne uobičajene mjere zaštite

• UVOD

Kako se prema anamneziji i kliničkom pregledu ne mogu otkriti svi ljudi zaraženi HIV-om ili drugim uzročnicima koji se prenose krvlju i drugim tjelesnim tekućinama, zaštitne mjere treba stalno primjenjivati prema svim bolesnicima, a ne samo prema onima za koje znamo da su zaraženi HIV-om ili nekim drugim uzročnikom. Standardne (uobičajene) mjere zaštite primjenjujemo kada je moguć kontakt s krvlju, svim tjelesnim tekućinama (izuzev znoja), oštećenom kožom i sluznicama. Osnovna vrijednost primjene ovih mjera zaštite je u tomu što se uvijek provode, dakle i prije nego se neka prenosiva bolest dijagnosticira.

• HIGIJENSKO PRANJE RUKU

To je najvažnija mjera prevencije bolničkih infekcija. Ruke treba prati najmanje 10 sekundi u tekućoj vodi sapunom i uz trljanje šaka. Obavlja se uvijek kada su ruke vidljivo kontaminirane i u pravilu nakon svakog kontakta s bolesnikom. Ruke treba oprati svaki put odmah nakon skidanja rukavica. Obični sapun se koristi između kontakta s bolesnicima.

Antisepični sapun (npr. klorheksidin ili jodofor) se koristi:

- prije provođenja sterilnih i invazivnih postupaka

- prije kontakta s imunosuprimiranim bolesnicima

- nakon kontakta s bolesnikom koji ima dokazanu ili temeljitu sumnju na neku infekciju

- nakon kontakta s bolesnikom kod kojeg se provodi izolacija

- između bolesnika u situacijama visokog rizika (rodilišta, intenzivne skrbi).

Iznimno ruke se ne moraju prati kada ista osoba ponavlja istu radnju na nizu bolesnika i pritom dolazi u doticaj samo sa suhom i neoštećenom kožom (npr. mjerenje tjelesne težine i mjerenje krvnog tlaka).

• RUKAVICE

Nesterilne rukavice treba nositi kad planiramo doticaj sa sluznicama, oštećenom kožom, krvi i drugim tjelesnim tekućinama. Rukavice treba nositi svaki put kad se postavlja periferni venski put ili uzima krv. Rukavice se moraju mijenjati nakon svakog bolesnika.

Sterilne rukavice treba nositi kad je potrebno imati aseptične uvjete (npr. previjanje rana, postavljanje centralnog venskog puta, itd.).

• ZAŠTITA ZA OČI I MASKE

Treba nositi kadgod postoji mogućnost raspršivanja krvi, zakrvavljenih i drugih tekućina (npr. mnoge kirurške procedure, aspiracija intubiranih bolesnika, primjena nazogastrične sonde, itd.).

• ZAŠTITNA PREGAČA I ODJEĆA

Koristi se pri kojima se očekuje raspršivanje krvi, zakrvavljenih i drugih tjelesnih tekućina.

• IGLE I DRUGI OŠTRI PREDMETI

Svi zdravstveni djelatnici moraju naučiti mjere kojima se mogu spriječiti ozljede uzrokovane iglama, skalpelima i drugim oštrim instrumentima / predmetima za vrijeme provođenja zahvata, za vrijeme čišćenja rabljenih instrumenata, za vrijeme dispozicije rabljenih igala i za vrijeme manipulacije oštrim instrumentima nakon učinjenog zahvata.

Nikako se ne smije na rabljenu iglu vraćati poklopac. Igla se nakon upotrebe također ne smije odvojiti od štrcaljke. Igle se ne dodiruju i ne savijaju. Nakon upotrebe igla se zajedno sa štrcaljkom mora odmah odložiti u za to odgovarajući na punkcije otporni spremnik koji treba biti pri ruci.

• UZORKE ZA LABORATORIJSKE ANALIZE

- nije potrebno posebno obilježavati. Naime, krv i ostale tjelesne tekućine od svih bolesnika treba smatrati potencijalno zaraznim. Preporučuju se sljedeće mjere opreza:

1) sve uzorke krvi i drugih tjelesnih tekućina treba staviti u odgovarajući kontejner i tako slati u laboratorij, pri uzimanju uzoraka treba paziti da ne dođe do kontaminacije vanjske površine kontejnera.

2) sve osobe koje sudjeluju u procesiranju uzoraka krvi/tjelesnih tekućina i osobe koje skidaju čep s uzoraka trebaju nositi rukavice, nakon završetka rada s uzorcima treba skinuti rukavice i oprati ruke.

3) pri rutinskoj histološkoj i mikrobiološkoj obradi materijala nije potreban poseban zaštitni prostor.

4) mehaničko pipetiranje treba koristiti za sve tekuće uzorke, pipetiranje ustima je zabranjeno.

5) uporabu igala i šprica treba svesti na minimum.

6) radne površine treba odmah dekontaminirati nakon vidljivog zagađenja te nakon završetka rada.

7) kontaminirani materijal treba prije ponovne uporabe dekontaminirati ili baciti poštujući uobičajenu proceduru dispozicije zaraznog materijal.

8) kontaminiranu aparaturu treba prije slanja na popravak dekontaminirati.

9) treba oprati ruke nakon završetka rada u laboratoriju i skinuti zaštitnu odjeću prije napuštanja laboratorija.

• RESUSCITACIJA

Iako slina nije povezana s transmisijom HIV-a, u svrhu smanjenja potrebe davanja umjetnog disanja usta na usta preporučuje se da pribor za resuscitaciju ("air-way", ambu-pumpa) bude pri ruci tamo gdje se može predvidjeti potreba za resuscitacijskim postupkom.

• KOŽNE LEZIJE U ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA

Zdravstveni djelatnici koji imaju eksudativne lezije ili vlažni dermatitis trebaju izbjegavati direktni kontakt s bolesnikom i predmetima koji dolaze u kontakt s bolesnikom. Manje ranice treba zaštititi odgovarajućim sredstvima (flasterom).

• POSEBNOSTI ZAŠTITNIH MJERA U STOMATOLOGIJI

U stomatološkoj praksi i zdravstveno osoblje i pacijenti mogu biti izloženi različitim mikroorganizmima zbog krvi ili sekreta usne šipljine ili sekreta respiratornih putova (npr. CMV, HBV, HCV, HSV tip 1, HIV, M. tuberculosis, stafilokoki, streptokoki i drugi uzročnici koje nalazimo u gornjim dišnim putovima). Infekcija se prenosi na više načina: izravnim kontaktom s krvlju, zakrvavljenim sekretom usne šupljine, neizravnim kontaktom s instrumentima ili kontaminiranim površinama ili kapljičnim putem i aerosolom. Doticaj sa slinom prilikom bilo kojeg zahvata u usnoj šupljini smatramo kontaktom sa zakrvavljenom tjelesnom tekućinom i u tom slučaju treba provoditi mjere opće zaštite.

Najvažnija mjera zaštite osoblja i bolesnika je nošenje rukavica kad se planira kontakt s krvlju ili zakrvavljenom slinom ili sluznicom.

Rukavice moraju biti od lateksa ili vinila. Za nesterilne kirurške procedure ne moraju biti sterilne, inače uvijek moraju biti sterilne. Prije pristupa svakom bolesniku potrebno je obući nove rukavice. Nakon svakog skidanja rukavica potrebno je oprati ruke.

Zaštita za oči, maske i različite pregače treba koristiti kada se očekuje raspršivanje materijala, što je u stomatologiji čest slučaj. Kada se koristi maska treba je zanijeniti između liječenja svakog bolesnika kao i onda kada ona postane vlažna.

Zaštitnu odjeću (pregače, ogrtači, posebna odijela) treba nositi kada postoji realna mogućnost kontaminacije odjeće. Odjeća koja se ponovno koristi treba se prati uobičajenim postupkom. Zaštitu (rukavice, maske, pregače i dr.) treba skinuti prije napuštanja radnog mjesta. Za zaštitu površina koje se ne mogu dezinficirati, a prijeti opasnost kontaminacije, rabe se različite vrste nepropusnih papira ili aluminijski folija. Između liječenja dva bolesnika potrebno je navedenu zaštitu ukloniti dok su još rukavice navučene.

Odgovarajućim položajem bolesnika također se može utjecati da se za vrijeme zahvata smanji raspršivanje kapljica i aerosola. Oštri predmeti (igle, skalpeli, žice) kontaminirani krvlju, ili zakrvavljenom slinom, smatraju se potencijalno zaraznima i s njima se mora pažljivo postupati. Na korištene igle se ne bi smio vraćati poklopac. Igle se ne bi smjele odvajati od štrcaljke. Ako je pak prijeko potrebno odvojiti iskorištenu iglu od štrcaljke, tada se dopušta vraćanje poklopca na iglu. Stomatološke instrumente kao i sve kirurške instrumente dijelimo u tri kategorije: kritične, polukritične i niskokritične.

Kritični instrumenti su oni koji prodiru u meka tkiva ili kost. Radi se o forcepsima, skalpelima, koštanim dlijetima, svrdlima, itd. Njih je nužno sterilizirati nakon svake uporabe.

Polukritični instrumenti su oni koji ne prodiru u meka tkiv ili kost ali dolaze u kontakt sa strukturama u usnoj šupljini. To su zrcala i amalgamski kondenzarori. Ove instrumente je također potrebno sterilizirati nakon svake uporabe. Međutim ako sterilizacija nije moguća, instrument treba dekontaminirati koristeći dezinficijens visokog stupnja (2% glutaraldehid).

Niskokritični instrumenti su oni koji dolaze u kontakt s neoštećenom kožom. Njih se može dekontaminirati uporabom intermedijalnih dezinficijensa ili onih niskog stupnja.

Prije sterilizacije ili dezinfekcije visokog stupnja instrumente treba mehanički očistiti. Osobe koje čiste instrumente trebaju nositi rukavice da bi se smanjio rizik ozljeđivanja. Stavljanje instrumenata u posudu s vodom ili s dezinficijensom odmah nakon uporabe spriječit će sušenje i učiniti mehaničko čišćenje jednostavnijim i efikasnijim.

U čišćenju može koristiti primjena ultrazvučnog čistača. Sterilizacija se radi uobičajenim postupcima (autoklaviranje, suhi zrak).