Opasnosti od električne struje

Činjenica je da je električna energija našla vrlo široku primjenu u industriji, poljoprivredi i svakodnevnom životu zbog mnogih prednosti koje pruža, a među ostalim i:

- lako prenošenje od izvora do potrošača,

- jednostavno pretvaranje u druge oblike energije (toplinsku, mehaničku, svjetlosnu),

- jednostavno upravljanje električnim strojevima i aparatima,

- velika ekonomičnost,

- osiguranje dobrih higijenskih uvjeta za rad.

Uz te prednosti, pri korištenju električne energije pojavljuje se i sve veća opasnost od električnih udara, jer se strojevi i uređaji na elektromotorni pogon sve više koriste, a uz nestručno rukovanje česte su nesreće, pa i smrtni slučajevi.Opasnosti od električne struje prisutne su na poslu, a isto tako i van posla to jest. kod kude, na putovanju, u trgovini, u turizmu i slično. Opasnosti od električne struje utoliko su veće što se ne primjećuju kao neki drugi izvori opasnosti. Nestručno rukovanje električnim uređajima i nedovoljne mjera zaštite osnovni su razlozi povrede kod primjene električne struje. Kod nestručnjaka povrede se događaju uglavnom zato što oni ne poznaju opasnost, a kod stručnjaka zbog previda i olakog shvaćanja opasnosti, odnosno zbog prevelike samouvjerenosti, kao i zbog nediscipline pri upotrebi električne struje. Dokazano je da se nestručne osobe 3 puta češće povređuju od stručnih. Električna struja prenosi se vodičima samo u zatvorenom strujnom krugu.

 

DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE NA ČOVJEKA

Ako se čovječje tijelo iz bilo kojeg razloga nađe u strujnom krugu, tada ona teče kroz čovjeka, uzrokujući:

- Mehaničko djelovanje u obliku razaranja tkiva i to uglavnom na ulazu i izlazu, to jest na mjestima dodira čovječjeg tijela sa strujnim krugom.

- Toplinsko djelovanje koje uzrokuje zagrijavanje tijela naročito na ulazu i izlazu. Na tim mjestima pojavljuju se unutarnje i vanjske opekotine.

- Kemijsko djelovanje, koje se očituje tako da struja prolazeći kroz krv elektronski rastvara krvnu plazmu.

- Biološko djelovanje, koje se očituje u vidu stezanja mišićnog tkiva, uzrokujući treperenje srčanih klijetki, čime se usporava, a u neki slučajevima i zaustavlja disanje te uzrokuje paraliza rada srca.

Svi navedeni oblici djelovanja električne struje izazivaju takse ili teže povrede, a u težim slučajevima i smrt.

Na težinu povrede i njen ishod utječu ovi faktori:

- Jakost struje koja se mjeri u amperima (A). Hrvatske norme uzimaju kao graničnu jačinu struje koju može podijeli čovječje tijelo bez smrtnih posljedica 0,05 A odnosno 50 mA (miliampera). Prema Ohmovom zakonu I = U/R gdje su: I - jačina struje, U - napon struje, R - otpor struje (Ω).

- Napon struje koji se mjeri u voltima (V), kao previsoki napon dodira uzima se napon od 50V, a radi zaštite života i zdravlja od električne struje uzimaju se u posebnim uvjetima naponi 45 i 24 V.

- Vrijeme prolaza struje mjeri se u sekundama (s), što je vrijeme izlaganja duže opasnost je veća jer je djelovanje struje razmjerno umnošku jakosti i vremena prolaska struje kroz tijelo t = Q/I odnosno Q = I • t (As) gdje su: Q - količina naboja, t - vrijeme prolaza struje. Kad kroz tijelo prolazi količina naboja od 70 mAs tada nastupaju smrtne posljedice.

- Frekvencija struje mjeri se u hercima (Hz). Manje frekvencije struje su opasnije od većih. Struje frekvencije 42-60 Hz su najopasnije, a one se najviše upotrebljavaju u domaćinstvu i industriji. Više frekvencije struje manje su opasne, a u nekim slučajevima su struje visoke frekvencije i korisne. U medicini se u nekim terapijskim postupcima koriste visokofrekventne struje kao pouzdano terapijsko sredstvo. Najopasnija je struja kroz mozak i srce, a kroz udove je nešto manje opasna. Kod bolesnog organizma povećava se opasnost prolaza struje jer je taj organizam neotporniji.

- Način/put protjecanja električne struje kroz ljudsko tijelo. Električna struja na čovjeka djeluje kada je on u zatvorenom strujnom krugu. Opasno djelovanje struje na čovjeka nastaje kada je on u izravnom dodiru s dvjema točkama, među kojima je električni napon.

To se može dogoditi u slučajevima:

- kada se dotaknu dva vodiča strujnoga kruga,

- kada se dotakne vodič pod naponom i zemlja,

- kada se dotakne metalni dio nekog stroja ili postrojenja koji su greškom došli pod napon,

- kada se dotakne uzemljivač dok kroza nj protječe struja,

- kada je čovjek u blizini visokonaponskog postrojenja, pa dođe do proboja zraka i do zatvaranja strujnog kruga preko njega u zemlju,

- kada se čovjek nađe između dviju točaka na površini zemlje među kojima vlada razlika potencijala zbog prolaza struje kroz zemlju.


Individualna svojstva organizma su različita. Psihički pripremljen organizam stvara obrambeni mehanizam, a umanjuju ga razna oboljenja, pojačano znojenje i slično.

 

DOPUŠTENI NAPON, JAKOST I FREKVENCIJA ELEKTRIČNE STRUJE

I  - jačina struje dodira (A) - amper

                                       I = Ud/Rt                       Ud - dodirni napon struje (V) - volt

Rt  - otpor ljudskog tijela (Ω) - ohm

Prosječni otpor ljudskog tijela iznosi u prosjeku 2.000 (Ω). Prema tehničkim propisima donja granica opasnih jakosti struje dodira iznosi od 15-30 mA (miliampera). Zbog kvara na izolaciji vodiča, kućišta trošila i opreme te ostale metalne mase, koje u normalnom pogonu nisu pod naponom, mogu doći pod napon i predstavljati opasnost za ljude koji dodiruju ovu opremu. Ako se u takvim slučajevima pojavljuje očekivani napon dodira viši od 50 V za izmjeničnu struju, odnosno viši od 120 V za istosmjernu struju i to u trajanju dužem nego što propisano smatra se da je taj napon previsok i opasan.

Najviša vrijednost napona dodira koja je dopuštena propisima iznosi: za izmjeničnu struju Ud = 50 V, za istosmjernu struju Ud = 120 V. U određenim nepovoljnim uvjetima i niži naponi od 50 V izmjenične, odnosno 120 V istosmjerne, struje mogu biti opasni za život. Stoga su za određene slučajeve propisani i niži takozvani sigurnosni mali naponi. U lošijim uvjetima kao što su na primjer mokre prostorije ili rad u metalnim spremnicima, propisuju se niži trajno dopušteni naponi dodira a iznose 25 V za izmjeničnu i 60 V za istosmjernu struju. Opasnost od električne struje ovisi i opasnije, a smrtna opasnost veća. Djelovanje električne struje na čovjeka razmjerno je umnošku jakosti struje i vremena prolaza kroz tijelo Q = I • t (As), gdje su Q = količina naboja, (As), I = jakost struje (A), t = vrijeme prolaza (s). Znači, na čovjeka će isto djelovati struja od0,08 A u trajanju 1 sekunde, kao i struja od80 A u trajanju 0,001 sekunde. Istraživanjem je dokazano da nema težih ozljeda organizma ako količina naboja ne prelazi 20 mAs. No ako količina naboja prelazi 70 mAs, tada nastaju teške ozljede i smrt. Ako frekvencija struje iznosi od 42 do 60 Hz, čovjek može bez posljedica podnijeti jakost struje od 20 mA, dok su jače struje tih frekvencija opasne. Visokofrekventne struje od 500.000 do 1.000.000 Hz nisu opasne, pa se koriste medicini pri nekim terapijama.

Osim opasnog napona i jakosti struje, važan je i put prolaza struje kroz organizam. Najopasniji su ovi slučajevi:


Opasnost je najveća ako struja ide kroz prsni koš i srce. Ishod ozljede ovisi i o individualnim osobinama svakog organizma. Neke bolesti organizma povećavaju osjetljivost na prolaz električne struje. Ljudi koji boluju od tuberkuloze ili bolesti srca osjetljiviji su i fiziološke reakcije u njih su jače. Pri provođenju mjera zaštite od električne struje moraju se ispuniti osnovna dva uvjeta i to: onemogućavanje prolaza struje kroz tijelo i sprečavanje dotoka tijela pod napon. Danas je poznato više načina zaštite od električne struje.

 

OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE

Električna struja može uzrokovati ozljede na tijelu ali u određenim slučajevima i smrt zaposlenika.

Opasnosti su električni udar i električne traume:

- Električni udar obično ozljeđuje cijeli organizam i ne ostavlja vanjskih vidljivih znakova. On je najopasniji oblik ozljede od električne struje i najčešće dovodi do smrti. Obično nastaje kada električna struja prolazi kroz grudni koš i zahvaća srce. Smrt pri električnom udaru nastaje zbog paralize dišnih organa ili paralize rada srca, a najčešće zbog obojega.

- U električne traume, osim opekotina, ubrajamo ozljede očiju električnim lukom. Osobito je opasno ako se kod ozlijeđenog pojavi šok. To je teška smetnja u krvotoku i živčanom sustavu. Svaku osobu ozlijeđenu električnom strujom mora pregledati liječnik i ozlijeđeni mora biti dulje vrijeme pod liječničkom kontrolom.

 

4. ZAŠTITNE MJERE OD ELEKTRIČNOG UDARA

Usporedo s razvojem tehničkih uređaja i strojeva koji se koriste električnom energijom, uvode se i tehničke mjere zaštite pri upotrebi električne energije.

Zaštita se provodi odgovarajućim mjerama zaštite kako bi se:

- onemogućio direktni dodir čovjeka s bilo kojim dijelom uređaja ili postrojenja pod naponom (izravni dodir),

- ograničila vrijednost jakosti struje kroz tijelo,

- ograničila jakost struje i vrijeme prolaza struje kroz organizam čovjeka na bezopasne veličine.

 

Do električnog udara, to jest do patofiziološkog djelovanja, električne struje na živa bića može doći zbog:

- Direktnog (izravnog) dodira dijelova pod naponom, to jest dodira ljudi s dijelovima električne opreme ili instalacija koje se nalaze pod naponom. Direktan dodir s dijelovima pod naponom kojega mogu uzrokovati nepropisno položeni goli vodiči, oštećena izolacija na vodičima i priključnim instalacijama, loša izvedba prekidača, sklopki i ostalih elemenata, kada dijelovi koji su pod naponom nisu zaštićeni odnosno kada je zaštita nesavjesnim postupkom uklonjena, nezaključani razvodni ormari, radovi na vodovima i instalacijama pod naponom koji nije prethodno isključen, radovi na električnim uređajima nestručnih osoba i drugo. Zaštita od direktnog dodira provodi se tako da se svi dijelovi električne instalacije ili trošila izvedu tako da je onemogućen slučajni dodir s takvim dijelovima.

- Indirektnog (posrednog) dodira, to jest dodira ljudi s »masama« (iz­loženim vodljivim dijelovima) koje su došle pod napon zbog proboja osnovne izolacije. Indirektan dodir s dijelovima pod naponom ili takozvanog previsoki napon dodira kao posljedica kvara na izolaciji električnih uređaja. Indirektan dodir može uzrokovati električni uređaj ili njegov metalni dio (kućište) kojega dodiruje radnik a koji je zbog oštećene ili neispravne izolacije poprimio određeni napon prema zemlji. To će se dogoditi ako takvi električni uređaji ili njihovi dijelovi nisu uzemljeni ili na drugi način štićeni pa će radnik svojim tijelom preko zemlje zatvoriti strujni krug i struja će poteći iz kućišta preko tijela u zemlju i zatvoriti se preko pogonskog uzemljenja zvjezdišta transformatora. Zaštita od indirektnog dodira provodi se isključivo tehničkim mjerama od kojih su najčešće zaštita automatskim isključivanjem napajanja, zatim pomoću dvostruke izolacije, malim sigurnosnim naponima i drugo.

 

ZAŠTITA OD DIREKTNOG (IZRAVNOG) DODIRA

Najveća opasnost pri radu s električnim strojevima i postrojenjima nastaje prilikom dodira vodiča ili postrojenja koji su pod faznim ili međufaznim naponom (220-380 V). Do direktnog dodira dijelova pod naponom i uključivanja čovjeka u strujni krug može doći zbog loše provedene zaštite ili zbog oštećenja ili uklanjanja zaštite. Zato električne instalacije, aparati i uređaji moraju biti tako napravljeni da izravan dodir dijelova pod naponom ne bude moguć. Zaštitu od direktnog (izravnog) dodira provodimo mjerama organizacijsko-tehničkog karaktera i to na nekoliko načina:

- Izoliranjem,

- Udaljavanjem,

- Ugrađivanjem,

- Ograđivanjem.

Izoliranje se provodi tako da sve dijelove pod naponom, koji se nalaze nadohvat ruke, izoliramo odgovarajućom izolacijom, pravilno dimenzioniranom i otpornom na štetna djelovanja (udar, nagrizanje i drugo). Izolacija mora biti izrađena od materijala koji ne provodi električnu struju, te otporna na kemikalije i vlagu. Oštećene izolacije može popraviti samo stručna osoba, a nikako nestručnjak. Nije dopušteno upotrebljavati električne uređaje s oštećenom izolacijom.

Ovakva ili slična oštećenja uglavnom nastaju zbog nestručnog i nepažljivog rukovanja utikačima. Često se vuče za kabel umjesto za tijelo utikača. Zbog nemara, neznanja ili olakog shvaćanja opasnosti često se gazi po provodnicima. Izolaciju na električnom provodniku treba zaštititi i od oštećenja.

Postoji i mogućnost instaliranja provodnika u čvrste izolirane cijevi odgovarajućeg promjera.

 

Udaljavanje se ostvaruje postavljanjem postrojenja pod naponom izvan domašaja ruku i to tako da su2,5 m uzdignuti iznad mogućeg stajališta, ili1,25 m udaljeni vodoravno ili naniže. Goli zračni vodovi moraju od tla biti podignuti4 m, a u naseljenom mjestu 7 metara.

Ugrađivanjem direktnog (izravnog) uređaja pod naponom - razvodnih ormarića - postiže se zaštita od direktnog dodira.

Ograđivanje je mjera zaštite kada se zaštitnim pregradama ili mrežama sprečava dodir s postrojenjem pod naponom.

 

ZAŠTITA OD INDIREKTNOG (POSREDNOG) DODIRA

Za zaštitu od indirektnog (posrednog) dodira predviđaju se sljedeće zaštitne mjere:

- Automatsko isključivanje napajanja,

- Upotreba uređaja klase II,

- Mali radni i sigurnosni naponi,

- Električno odvajanje,

Zaštitni uređaj diferencijalne struje.

 

Automatsko isključivanje napajanja neispravnog strujnog kruga ostvaruje se među­sobnim vodljivim spajanjem masa električnih trošila sa zaštitnim vodičima, te ugradnjom odgovarajućih zaštitnih uređaja (osigurači, prekidači i slično) koji isključuju strujni krug u slučaju kvara na osnovnoj izolaciji (te su mjere poznate i pod nazivima »nulovanje« i »zaštitno uzemljenje s pojedinačnim uzemljivačem«). Zaštitno uzemljenje električnih uređaja takva je zaštitna mjera od dodira previsokog napona kod koje se svi metalni dijelovi spoje s uzemljivačem. U slučaju kvara na pogonskoj izolaciji, odnosno spoju s kućištem, strujni krug se zatvori preko uzemljivača, pri čemu zbog prejake struje pregori osigurač koji se nalazi u tom strujnom krugu. Pregaranjem osigurača prekida se strujni krug, pa time prestaje opasnost od dodira previsokog napona. Dakle, zaštitno uzemljenje je zaštitna mjera od dodira previsokog napona dodira, što znači da bi sva trošila s naponom većim od 50 V koja nemaju dodatnu zaštitnu izolaciju trebala biti uzemljena. Uzemljenje se provodi tako da se instalacija pod naponom spaja preko sigurnosne sklopke s povratnim vodom.

 

Upotreba uređaja klase II. Svrha zaštite izoliranjem da se električna trošila uz postojeću pogonsku izolaciju, opreme još i dodatnom zaštitnom izolacijom, kako u slučaju kvara na pogonskoj izolaciji korisnik ne bi došao pod napon. Zaštita izoliranjem provodi se tako da se izolacijskim materijalom oblože svi metalni dijelovi koji u slučaju kvara dolaze posredno ili neposredno pod napon. Kućišta bušilica, sušila za kosu i drugo, izrađuju se od takvih izolacijskih materijala koji su otporni na mehanička, kemijska i druga oštećenja. Drugi oblik izolacije je ugrađivanje izolacijskih umetaka između vanjskog metalnog kućišta i unutrašnjih dijelova trošila pod naponom (plastični zupčanici, osovine i drugo) što još više pridonosi kvaliteti njihove zaštitne izolacije. Ta se trošila priključuju pomoću gipkih izoliranih vodova koji su fiksno priključeni na električni uređaj. Priključni vodovi nemaju zaštitnih vodiča.

 

Ako je zaštita izoliranjem pravilno izvedena, ona pruža veliku sigurnost. U posljednje se vrijeme taj oblik zaštite sve više primjenjuje jer postoje vrlo dobre izolirajuće tvari, sigurnost je velika, a troškovi proizvodnje relativno su niski. Kad je kod trošila izvedena pravilna dodatna zaštitna izolacija, nije potrebna neka druga zaštitna mjera, na primjer zaštitno uzemljenje i nulovanje. Našim propisima određeno je da svi ručni i prijenosni, to jest pokretni alati i uređaji moraju biti opremljeni dodatnom zaštitnom izolacijom.

 

Mali radni i sigurnosni naponi, pod kojima se podrazumijevaju naponi do 50 V izmjenične struje. Ti se naponi najčešće koriste u vrlo nepovoljnim uvjetima rada kakvi su, na primjer, radovi s električnim uređajima na metalnim konstrukcijama, garažama, u kotlovnicama i drugo.

 

To je djelotvorna zaštitna mjera, jer bi u slučaju kvara nastala struja greške bila ispod dopuštene granice opasnosti. Male radne i sigurnosne napone dobivamo pomoću posebnih sigurnosnih transformatora, pretvarača ili raznovrsnih galvanskih članaka. Male radne i sigurnosne napone primjenjujemo za ručne svjetiljke, električni alat, dječje igračke. Ta zaštitna mjera je dosta ograničena jer se mogu koristiti samo uređaji manjih snaga.

 

Električno odvajanje je mjera zaštite kod koje se strujni krug nekoga trošila, na kojem želimo provesti zaštitu od previsokog dodirnog napona, galvanski odvaja od ostale električne mreže. Taj način zaštite provodi se pomoću sigurnosnog transformatora za odvajanje.

 

Ako u tako galvanski odvojenom strujnom krugu i nastupi kvar na izolaciji, a čovjek dotakne dio uređaja pod naponom, kroz njega će proteći bezopasna struja greške, jer se zatvara samo preko kapacitivnih otpora i otpora izolacije priključnog kabela trošila. Veća bi opasnost bila samo onda kada bi istodobno došlo do dozemnog spoja priključnog kabela i proboja izolacije na trošilu. Ako je sigurnosni transformator za odvajanje prenosiv, mora biti zaštićen zaštitnom izolacijom.

Zaštitni uređaj diferencijalne struje, primjenjuje se kao zaštitna mjera od indirektnog (posrednog) dodira kao automatsko isključivanje napajanja sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje (zaštitna strujna sklopka). Zaštitni uređaj diferencijalne struje djeluje na načelu mjerenja diferencijalne struje koja prolazi kroz strujni transformator za vrijeme trajanja kvara. Vrijeme isklapanja tih uređaja je vrlo kratko i iznosi manje od 0,1 sekunde.

 

STATIČKI ELEKTRICITET

Neka djelovanja statičkog elektriciteta poznavali su već prije naše ere Kinezi, Grci i neki drugi narodi.

Danas znamo da statički naboj (elektricitet) može najčešće nastati u ovim slučajevima:

- trenjem između krutih tvari,

- trenjem između krutih tvari i tekućina,

- trenjem između tekućina i plinova,

- trenjem između čestica prašine.

Poznato nam je, također, kakve sile postoje među nabojima i što se događa ako se u neposrednom dodiru nađu istoimeni električni naboji. Poznato nam je i djelovanje statičkog elektriciteta u slobodnom prostoru pri pojavi munje i groma. Za praksu je osobito značajna pojava električne influencije.

 

Opasnosti od statičkog elektriciteta postoji i u pogonima raznih industrijskih postrojenja. Energija koja se stvara zbog elektrostatičkog nabijanja tijela (osim groma) vrlo je mala i nije opasna za čovjeka. Udar statičkog elektriciteta može biti neugodan, a katkad zbog nekontrolirane reakcije radnika može uzrokovati nezgodu. Jača elektrostatička polja mogu nepovoljno djelovati na živčani sustav čovjeka. Osim toga, takva polja sa stajališta produktivnosti također mogu biti štetna. Nadalje, statički elektricitet može predstavljati opasnost od požara i eksplozija.

Statički elektricitet može izazvati požar ili eksploziju samo onda kada su ispunjeni ovi uvjeti:

- između objekata na kojima se stvaraju različiti naboji statičkog elektriciteta mora postojati dovoljno velika potencijalna razlika medu nabojima,

- mora doći do električnog pražnjenja u obliku iskre,

- do izbijanja iskre mora doći u zapaljivoj ili eksplozivnoj smjesi (zrak i zapaljive pare).

 

IZBIJANJE ISKROM

Do stvaranja električne iskre zbog statičkog elektriciteta doći će onda kada se na tijelima stvorila dovoljna količina naboja i tako nastao napon veći od probojnog napona izolatora između tih dvaju tijela. Pri proboju zraka električnom iskrom napon mora doseći oko 30.000 V po centi­metru udaljenosti između nosilaca naboja. Ako se izbijanje događa između oštrih i šiljastih predmeta, tada je dovoljan napon 10.000 V. Do paljenja ili eksplozije izazvane električnom iskrom može doći samo onda ako je koncentracija plinova, para ili prašine unutar granica zapaljivosti, odnosno eksplozivnosti, i ako je energija iskre veća od najmanje potrebne energije zapaljenja te tvari. Iskustvom je dokazano da do zapaljenja dolazi tek pri naponima većim od 15.000 V i ako je površina predmeta na kojem se skuplja naboj dovoljno velika. Na primjer, izoliran predmet veličine nogometne lopte i nabijen naponom 10.000 V ima skupljenu energiju električnog naboja dostatnu da izazove paljenje većine zapaljivih para, plinova i prašina. Ako se radnici kreću u suhoj atmosferi, po podu od sintetičkog materijala, na njima se može akumulirati statički elektricitet napona od nekoliko tisuća volti. To se de­šava i prilikom trenja odjeće (sintetike).

 

ZAŠTITNE MJERE

U nastojanju da ne dođe do teških posljedica zbog stvaranja statičkog elektriciteta (požara, eksplozija) u pogonima se poduzimaju različite zaštitne mjere. Elektrostatički naboj nastoji se odvesti:

- uzemljenjem,

- međusobnim povezivanjem dijelova strojeva,

- održavanjem visoke vlage u zraku,

- povećavanjem vodljivosti elektrostatičkih nevodljivih tvari,

- ionizacijom zraka.

Izolacijske tvari i vodljivi materijali mogu na sebe primiti elektrostatički naboj samo onda ako su izolirani prema zemlji. Zbog toga je uzemljenje uređaja na kojima se stvara statički naboj najučinkovitija mjera zaštite.

Često su dijelovi strojeva među­sobno izolirani, pa se na tim dijelovima stvaraju naboji koji mogu biti na različitim potencijalnim vrijednostima. Zbog toga se ti dijelovi povezuju galvanski.

Vlagom u zraku, to jest u radnim i proizvodnim prostorijama, smanjujemo količinu na­boja. Tako, pri relativnoj vlazi zraka od 70% ne nastaju opasni naboji. Stoga, pomoću uređaja za vlaženje zraka u radnim prostorijama uklanjamo opasnosti od požara i eksplozija.

Ionizacija zraka je osobito dobar način za odvod statičkog elektriciteta. Za ionizaciju zraka upotrebljavamo električne ili radioaktivne ionizatore. Oni se stavljaju u blizini mjesta gdje se stvaraju elektrostatički naboji. Zrak tako postaje vodljiv i njime se odvodi naboj.

Odvođenje naboja može se izvesti i influencijom i to tako da se uzemljene metalne šipke, četke ili trake postave što bliže mjestu nastajanja statičkog elektriciteta. Na šiljcima se stvara jak naboj koji ionizira zrak i odvodi naboj.

Danas se poklanja velika pozornost, osobito u kemijskoj industriji, opasnostima od statičkog elektriciteta i svim navedenim načinima i sredstvima ta se opasnost nastoji što više smanjiti.

 

OSNOVNI SAVJETI ZA SIGURAN RAD S ELEKTRIČNIM TROŠILIMA

Upamtite da naponi viši od 50 V, odnosno u nekim lošim okolnostima i naponi viši od 25 V, predstavljaju potencijalnu opasnost za čovjekov život.

- Prilikom bilo kakvih radova na električnim uređajima isključite osigurače.

- Nikada ne dodirujte oštećene električne vodove ni trošila.

- Napon u oštećenim električnim vodovima odmah isključite.

- I nakon isključenja osigurača treba ispitivačem faze provjeriti ima li u uređajima ili strojevima napona.

- Ne dodirujte električne vodove koji su pali na zemlju jer mogu biti pod naponom.

- Prilikom zamjene osigurača ili žarulje uvijek treba raditi pri osvjetljenju, imati suhe ruke i stajati na izoliranoj podlozi.

- Sve utične naprave valja češće kontrolirati jer male greške (labavi kontakt, oštećenje izolacije, prekinut kontakt zaštitnog vodiča) mogu prouzročiti teške ozljede ili požar.

- Zabranjeno je krpanje uložaka u osiguraču i umetanje umetaka veće nazivne snage nego što
je osigurač; uvijek treba ugraditi uložak s oznakom koja odgovara amperaži osigurača.

- Eventualno unesrećenog od električne struje treba osloboditi napona, ali pri tome se mora
paziti da i spasitelj ne dođe pod napon. Oslobađanje se ne smije obavljati golom rukom.

- Svakoj osobi povrijeđenoj od djelovanja električne struje treba što hitnije pružiti prvu pomoć, i bez obzira na stanje mora se podvrći liječničkom pregledu.

 

PET PRAVILA SIGURNOSTI

Prije početka radova u beznaponskom stanju, odnosno prije pristupa izvršitelja na mjesto rada, obvezno je osigurati mjesto rada primjenom zaštitnih mjera poznatih pod nazivom pet pravila sigurnosti koja sadrže:

1. POTPUNO ISKLJUČENJE I ODVAJANJE OD NAPONA,

2. SPRJEČAVANJE PONOVNOG UKLJUČENJA,

3. UTVRĐIVANJE BEZNAPONSKOG STANJA,

4. UZEMLJIVANJE I KRATKO SPAJANJE I

5. OGRAĐIVANJE MJESTA RADA OD DIJELOVA POD NAPONOM.

 

Ove zaštitne mjere primjenjuju se navedenim slijedom. U posebnim situacijama, neke od zaštitnih mjera nije moguće u potpunosti primijeniti. Bez obzira na to, osiguranje mjesta rada treba izvesti na siguran način, odnosno ostvariti uvjete za siguran rad. Poduzete zaštitne mjere moraju biti trajno uspostavljene za vrijeme izvođenja radova, a smiju se ukloniti tek nakon završetka radova.

 

Najtraženije usluge

Loading...

Novosti iz zaštite na radu

  • Svibanj 17, 2024

    Edukacija: Odnosi s javnošću i medijima

    Poslovno učilište organizira edukaciju pod nazivom „Odnosni s javnošću i medijima“. Edukacija će se održati 06.06.2024. godine s početkom u 9:00 sati u Zagrebtower-u koji se nalazi na adresi Radnička cesta 80, 10000 Zagreb. Odnosi s javnošću i medijima brzo se mijenjaju i napreduju, zahtijevajući stalno usavršavanje. Menadžeri, zaposlenici i početnici u ovoj dinamičnoj branši trebaju stalno unapređivati svoje tehnike i alate kako bi efikasnije obavljali svakodnevne zadatke i imali više vremena za veće projekte.Radionica je osmišljena da vam za samo 4 sata pruži najnovije informacije i unaprijedi vaše znanje o PR alatima i tehnikama. U maloj i interaktivnoj grupi, praktično ćete vježbati organizaciju i pripremu pisanih i usmenih komunikacijskih alata za medije,…
    Nastavite čitati
  • Svibanj 07, 2024

    Video: Ključni aspekti zaštite na radu za ovlaštenike i povjerenike

    Dobrodošli u naš edukativni video namijenjen poslodavcima, ovlaštenicima i povjerenicima za zaštitu na radu. Bilo da ste novi u ovoj temi ili se želite usavršiti, saznat ćete više o vašim obvezama prema Zakonu o zaštiti na radu i važnosti sigurnosti na radnom mjestu. U Republici Hrvatskoj, svaki poslodavac mora organizirati sustav zaštite na radu kako bi spriječio ozljede i zdravstvene rizike te kontinuirano poboljšavao sigurnost zaposlenika. Zaštita na radu nije samo zakonska obveza, već i moralna odgovornost koja može spriječiti ozbiljne posljedice za pojedince i društvo. Cilj je stvoriti sigurno radno okruženje i prevenirati ozljede na radu. U nastavku videa istražujemo kako implementirati ove prakse u vašem poslovanju.
    Nastavite čitati
  • Svibanj 03, 2024

    Online seminar: Zaštita na radu obveze poslodavca

    edukacijE.hr organizira online seminar pod nazivom: „Zaštita na radu obveze poslodavca“. Seminar će se održati 14.05.2024. godine s početkom u 09:00 sati online na platformi ZOOM. Zaštita na radu i obaveze poslodavca u radnom okruženju su ključni za ljudska prava zaposlenika i održivi poslovni razvoj. Naš webinar je usmjeren na pridržavanje zakonskih propisa i mogući nadzor inspekcije. Ova edukacija je namijenjena višem i srednjem menadžmentu, predstavnicima radnika te stručnjacima za zaštitu na radu. Cilj je potpuno razumijevanje obveza, primjena propisa, podizanje svijesti o rizicima te implementacija mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika. Uključuje ključne koncepte iz zaštite na radu koji su neophodni za zadovoljenje zakonskih zahtjeva. Njihova primjena osigurat će sigurno i zdravo radno okruženje za zaposlenike, što…
    Nastavite čitati
  • Travanj 30, 2024

    Priznanje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

    Dragi partneri i klijenti,   S velikim zadovoljstvom i ponosom obavještavamo vas da smo, u sklopu obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu, od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike primili priznanje za unapređenje sustava zaštite na radu, a vaše neprestano povjerenje i suradnja ključni su elementi našeg uspjeha. Tijekom proteklih 15 godina, naša misija bila je osigurati da radna okruženja za sve naše klijente budu što sigurnija. Svaki projekt na kojem smo radili pružio nam je priliku ne samo da obavljamo poslove zaštite na radu, već i da učimo i rastemo zajedno s…
    Nastavite čitati
  • Travanj 30, 2024

    Međunarodni stručno-znanstveni skup - Zaštita na radu i zaštita zdravlja

    Veleučilište u Karlovcu organizira 9. međunarodni stručno-znanstveni skup „Zaštita na radu i zaštita zdravlja”, koji će se održavati od 18. do 21. rujna 2024. godine u Resortu Borik, Zadar. Na ovom stručno-znanstvenom skupu susreću se stručnjaci i znanstvenici iz različitih područja, s fokusom na razmjenu znanja i iskustava o zaštiti na radu, zaštiti zdravlja i zaštiti okoliša. Veleučilište u Karlovcu poziva vas da svojim znanjem i iskustvom obogatite ovaj skup te se pridružite aktivnostima putem pisanih radova. Rok za slanje sažetaka produžen je do 4. svibnja 2024., dok je rok za dostavu cjelovitih radova 24. svibnja 2024.
    Nastavite čitati