Upotrebljavamo kolačiće za poboljšanje naših usluga. Korištenjem ove stranice, pristajete na kolačiće. Informacije.
Siguran rad na poslovima šivača i krojača u tekstiloj industriji - Statodinamički napori
Statički napori: prisilan položaj tijela
Naprezanje pojedinih dijelova tijela utječe na pojavu bola i time upozorava na mogućnost nastanka trajnog oštećenja. Najranjiviji dijelovi tijela šivača su vrat, ruke, zglobovi, šake, leđa, noge i stopala. Problemi s tim dijelovima tijela su to češći što je lošiji dizajn radnog okruženja. Šivanje vas prisiljava da držite tijelo u jednom položaju dugi perid. To je neudoban polažaj čije posljedice mogu biti bol i ozljede.
VRAT
Ukoliko se zna da je težina glave odrasle osobe oko 5 kilograma, tada je jasno koliko naprezanje stalno podnose naši vratni mišići. Ukoliko je glava centrirana u ravnini ramena, vratni mišići je lagano podnose, no ukoliko je nagnuta naprijed, za njih je to značajno naprezanje (efekt je sličan onome kada dugo pišete za pisaćim stolom glavom nagnutom naprijed zbog pogleda prema dolje) i javlja se bol u vratu.
LEĐA I NOGE
Tokom dana ljudi sjede, hodaju i leže. Od svih tih položaja najnapornije je sjedenje. Mi doslovce maltretiramo naše tijelo, pogotovo kralježnicu, ramena i donji dio leđa.
Vrlo je bitno da se pri sjedenju zauzme pravilan položaj tijela.
Potrebno je:
- sjediti uspravno, licem i tijelom okrenut prema objektu koji gledamo, leđa nasloniti na potporanj
- po mogućnosti koristiti ergonomski stolac (pokretljivost na 5 kotača, potporanj za leđa, podešavanje visine)
- stopala trebaju biti uvijek čvrsto na podlozi
Dinamički napori: fizički rad
RUKE, ZGLOBOVI, ŠAKE
Veliki problem predstavljaju oboljenja zbog učestalih ponavljanja relativno složenih i malih pokreta, tzv. RSI (Repetitive Strain Injury). Dok se većina ljudi ne obazire na opomene i upozorenja na mogućnosti takvih ozljeda, prilično su deprimirajuća iskustva osoba koje imaju te probleme i žele ukazati na njih i drugima. Dovoljno je samo zamisliti da ne možete držati vilicu i normalno jesti jer vas to previše boli.
To nisu ozljede koje se javljaju samo kod osoba koje rade na poslovima šivača, već i kod tajnica, daktilografa, pletilja i svih drugih osoba koje učestalo ponavljaju niz malih, naoko bezopasnih pokreta. Na svu sreću, većina tih ozljeda se može spriječiti upotrebom ergonomski pojedincu prilagođene opreme, pravilnim dizajnom radnog prostora i posebno redovitim vježbama razgibavanja i opuštanja.
Carpal tunnel syndrom ili sindrom zapešćnog tunela
U normalnim okolnostima tunel u zapešću kroz koji prolazi središnji živac je dovoljno širok i živac ima dovoljno mjesta, no njegovim suženjem živac postaje prikliješten i javlja se bol u prstima, osjećaj peckanja ili čak oduzetost cijele šake. Taj sindrom se javlja na oko 0.1% populacije, ali mora se znati da čak 15% pogođenih osoba radi kao šivač ili za poslovima na traci koji zahtjevaju učestalo ponavljanje pokreta, kao muzičari, zubari i sl. Iako su učestali pokreti zgloba zapešća važan faktor kod pojave sindroma, čini se da su drugi faktori, pogotovo medicinski, kao dijabetes, reumatični artritis i trudnoća važniji. Ipak, učestalost sindroma raste pri čestoj uporabi ruku ili kod poslova koji zahtjevaju uporabu snage.
Sindrom zapešćnog tunela može se dijagnosticirati učestalom neosjetljivošću, peckanju i boli u palcu i prva tri prsta ruke. Bol je često jača noću i širi se na podlakticu i cijelu ruku. Ovi simptomi ne znače da imate sindrom zapešćnog tunela, ali mogu upućivati na neka druga oboljenja kao što su reumatični artritis, oštećenje diska, kralježnice, problema sa središnjim živčanim sustavom i sl. Simptomi koji mogu upućivati da se ne radi o sindromu zapešćnog tunela su bol u ramenima, oduzetost u kombinaciji s kašljanjem ili kihanjem, te oduzetost, ali bez boli. Da bi se sigurno dijagnosticiralo ovo oboljenje treba posjetiti specijalista i obaviti pregled elektromiografom koji će detektirati 90% oboljenja. Pregled nije 100% siguran i ponekad detektira oboljenje i kod osoba koje nemaju nikakvih problema, a one koji boluju proglasi zdravima.
Postoje dva oblika liječenja: kirurškim i terapijama. Ukoliko su simptomi sporadični ili blagi koriste se terapije koje uključuju redovite vježbe kod fizioterapeuta, upotrebu lijekova i injekcije. Kirurška intervencija se primjenjuje u težim slučajevima, a oporavak traje do 6 tjedana.
Još uvijek se ne zna je li redizajn radnog prostora samo usporava ili sprečava pojavu ovog simptoma, no definitivno ne škodi!
Što uraditi kako bi se problemi pokušali spriječiti?
- šaka i prsti trebaju biti u liniji s ostatkom podlaktice, tako da je zapešće ravno i čim manje opterećenje na zglob i zapešće.
- zapešća se trebaju odmarati u ravnom položaju.
- prsti trebaju biti ravni produžetak šake.
- uzimati redovite kratke pauze pri tipkanju i razgibavati zglobove i prste.
- pri radu ramena trebaju biti opuštena.
Najtraženije usluge
Loading...
Novosti iz zaštite na radu
-
Rujan 14, 2026Kategorije: Događaji u najaviU Informacijskom sustavu zaštite na radu objavljeni su programi stručnog usavršavanja za 17. i 18. rujna 2026. godine u sklopu 10. međunarodne stručno-znanstvene konferencije „Zaštita na radu i zaštita zdravlja“, koju organizira Veleučilište u Karlovcu. Konferencija će se održati od 16. do 19. rujna 2026. godine u Zadru, a prema objavljenim programima predavanja i prateći sadržaji održavat će se u hotelu Donat. Konferencija je usmjerena na razmjenu stručnih i znanstvenih spoznaja te iskustava iz prakse u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Program uključuje pozvana predavanja, izlaganja stručnih i znanstvenih radova, posterske prezentacije i tematske okrugle stolove, uz povezivanje različitih struka koje sudjeluju u prevenciji rizika i unapređenju radnih uvjeta.Nastavite čitati -
Rujan 04, 2026Narodne novine d.d. organiziraju stručno usavršavanje iz zaštite na radu pod nazivom „Plan evakuacije sukladno ISO standardima“, koje će se održati 18. rujna 2026. godine u prostorijama NN-a, Savski gaj XIII. 6 ili online. Usavršavanje je namijenjeno osobama koje imaju stečen status stručnjaka zaštite na radu i obvezu stalnog stručnog usavršavanja. Program usavršavanja: 9:45 – 10:00 - Evidencija polaznika uživo / spajanje polaznika na platformu Microsoft Teams 10:00 – 10:10 - Uvod u…Nastavite čitati -
Srpanj 09, 2026Objavili smo novi edukativni video na našem YouTube kanalu Preventa. U videu obrađujemo temu rada na otvorenom u uvjetima visokih temperatura i ističemo najvažnije mjere za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika. Poseban naglasak stavljen je na sprječavanje toplinskog stresa, dehidracije, toplinske iscrpljenosti, sunčanice i toplinskog udara. Rad na otvorenom tijekom ljetnih mjeseci može biti posebno zahtjevan, osobito za radnike u građevinarstvu, poljoprivredi, komunalnim djelatnostima, ugostiteljstvu, montažama i drugim poslovima koji se obavljaju na suncu i uz fizički napor. Visoke temperature, vlaga, zaštitna oprema i nepravilna organizacija rada mogu značajno povećati rizik za radnike. U videu donosimo praktične savjete o organizaciji rada na vrućini, osiguravanju pitke vode, odmora u hladu ili…Nastavite čitati -
Lipanj 15, 2026Kategorije: VideoObjavili smo novi edukativni video na našem YouTube kanalu Preventa, ovoga puta na filipinskom jeziku, s ciljem da informacije o zaštiti na radu budu dostupnije i razumljivije radnicima s Filipina koji rade u Republici Hrvatskoj. Strani radnici danas su važan dio hrvatskog tržišta rada, a među njima je sve veći broj radnika koji dolaze s Filipina. Zapošljavaju se u različitim djelatnostima, od građevinarstva i proizvodnje, ugostiteljstva i drugih sektora u kojima je poznavanje pravila sigurnog rada od iznimne važnosti. Kako bi mogli sigurno obavljati svoje radne zadatke, potrebno je da jasno razumiju osnovna pravila zaštite na radu, pravilno koriste osobnu zaštitnu opremu, te prepoznaju opasnosti i rizike na radnom mjestu.Nastavite čitati -
Lipanj 02, 2026Kategorije: VideoObjavili smo novi edukativni video na našem YouTube kanalu Preventa, u kojoj razgovaramo sa prof. Josipom Nakić s Kineziološkog fakulteta, autoricom i urednicom knjige “Kineziologija rada”. U zanimljivom i stručnom razgovoru obrađujemo povezanost kineziologije rada i zaštite na radu te važnost primjene ergonomskih načela u svakodnevnom radnom okruženju. Poseban naglasak stavljen je na prevenciju mišićno-koštanih poremećaja, koji predstavljaju jedan od najčešćih zdravstvenih problema povezanih s radom. Govori se o uzrocima i prevenciji bolova u leđima, vratu i ramenima, pravilnim tehnikama podizanja i prenošenja tereta, izazovima dugotrajnog sjedenja, ali i opterećenjima s kojima se susreću radnici koji obavljaju fizički zahtjevne poslove. Također, raspravljamo o…Nastavite čitati