Statodinamički napori

Tjelesni se napori dijele na dinamički napor pri kojem je tijelo ili koštano-mišićna skupina u kretanju, a napetost mišića se stalno mijenja te na statički tjelesni napor pri kojem su koštano-mišićne skupine u učestalom stanju trajne napetosti.

Dinamički napor bez opterećenja (kretanje bez tereta) u osnovi se može smatrati sportskom aktivnošću i poželjan je kao čimbenik koji pospješuje zdravlje organizma u cjelini. Međutim, takav je oblik aktivnosti u radu rijedak. U radu se najčešće pojavljuju statički tjelesni napor s opterećenjima (pri takvom radu postoji dinamička komponenta napora, ali njezin utjecaj nije značajan, na primjer rad s raznim alatima, utovar-istovar robe ručno ili alatima i slično) i statički tjelesni napor bez dodatnog opterećenja, koji se naziva i rad u neprirodnom položaju tijela (na primjer rad zavarivača u brodskom trupu, rad tkalca na strojevima). Položaj tijela pri radu može biti dugotrajno stajanje, sjedenje, čučanje, klečanje i drugo, zbog čega nakon tog stalnog i dugog nepovoljnog položaja tijela može doći do oštećenja zdravlja. Najveći broj tih bolesti može uzrokovati profesionalne bolesti.

U oba navedena oblika, to jest s opterećenjem i bez njega, statički tjelesni napor prati značajan poremećaj u opskrbi mišića krvlju što uzrokuje brzu pojavu umora (bez značajne potrošnje energije), ali i vrlo fokusirane pritiske, koje možemo smatrati mikroozljedama ili ubrzanim trošenjem, uvijek istih dijelova koštanog sustava, ponajprije kralježnice.

Zbog preopterećenja koštano-mišićnog sustava mogu se pojaviti sljedeće smetnje:

- bol u vratu i ramenima

- bolesti uzrokovane učestalim ponavljanjem pokreta, poremećaj gornjih udova vezan uz rad

- ozljede, bolesti i napori vezani uz leđa i noge.

Te ozljede najviše su vezane uz oblikovanje radnog mjesta, a izbjegavaju se upotrebom ergonomski prilagođene radne opreme, pravilnim dizajnom radnog prostora i primjenom vježbi razgibavanja i opuštanja.

Bol u vratu i ramenima javlja se zbog nepravilnog položaja zaslona. Zaslon mora biti ispravno podešen, a pored toga potrebno je sjediti uspravno, izravno ispred zaslona, bez pogleda preko ramena ili ukoso.  Pri tome je potrebno povremeno razgibavati vrat kako se vratni mišići ne bi ukočili.

Zglobovi, ruke i šake najugroženiji su dijelovi tijela osoba koje rade za računalima. Ozljede koje nastaju zbog opterećenja tih dijelova tijela (pri učestalom ponavljanju pokreta) poznate su kao RSI ozljede (Repetitive Strain Injury), WRULD (Work Related Upper Limb Disorders), a ponegdje i kao CTD (Cumulative Trauma Disorders).

 

Da bi se te ozljede spriječile, potrebno je pridržavati se pravilnog položaja pri tipkanju:

- šaka i  prsti moraju biti u liniji s ostatkom podlaktice tako da je opterećenje na zglob i zapešće čim manje

- zapešća se trebaju odmarati u ravnom položaju

- prsti trebaju biti ravni produžetak šake

- tijekom kraćih pauza treba razgibavati zglobove i prste

- tipkovnice moraju biti na ravnoj i tvrdoj podlozi i ne preblizu tijela

- miš mora biti dostupan iz istog položaja kao i tipkovnica, a pri micanju treba pomicati cijelu ruku, a ne samo zglobove

- pri radu ramena trebaju biti opuštena

- stolica treba imati odmorište za ruke

Pri radu s računalom mala je potreba za kretanjem jer se gotovo sve radnje obavljaju u sjedećem položaju. Sjedenje je nefiziološki položaj tijela u kome su posebno opterećeni pojedini dijelovi tijela kao što su  kralježnica, ramena i donji dio leđa. Da bi se smanjili rizici od oštećenja zdravlja zbog sjedenja, potrebno je usmjeriti se na sljedeće:

- sjediti uspravno, licem i tijelom okrenut prema objektu koji gledamo, bez gledanja preko ramena

- stolac mora biti pokretan na 5 kotačića, imati potporanj za leđa te mogućnost podešavanja visine

- stopala moraju biti čvrsto na podlozi

- radna ploha treba biti 3 cm niže od laktova

Podizanje i premještanje tereta

Za sigurno podizanje i prijenos predmeta potrebno je držati se sljedećih uputa:

- Stati uz teret i okrenuti se prema smjeru u kome se teret planira pomaknuti. Zauzeti pravilan širok stav radi ravnoteže – stopala moraju biti širom razmaknuta s jednom nogom  lagano prema naprijed radi ravnoteže.

- Čučnuti toliko nisko da se predmet može sigurno prihvatiti.

- Dignuti lagano bez trzaja, snagom nožnih mišića sve dok se noge ne isprave, a leđa pri tom moraju ostati uspravna,

- Prenijeti teret (po potrebi napraviti stanku).

 

Najveća dozvoljena masa tereta (kg) s obzirom na spol i dob radnika:

 

Dob	Muškarci	Žene
15 do 19 godina	35	13
od 19 do 45 godina	50	15
iznad 45 godina	45	13
trudnice		5

- Ručni transport treba izbjegavati kad god je to moguće.

- Dopušteno je nositi terete do propisane težine i ne treba se nepotrebno izlagati mogućnosti nastajanja ozljede.

- Tereti se ne smiju podizati trzajem jer može doći do oštećenja leđa.

- Radnici koji ručno podižu teret obolijevaju od bruha, lumbaga i drugih oboljenja, a pravilnim podizanjem tereta to mogu izbjeći.

- Prije podizanja i prenošenja tereta treba utvrditi njegovu težinu, udaljenost na koju ga treba prenijeti i provjeriti je li put slobodan.

- Predmet treba dobro zahvatiti cijelom duljinom prstiju kako kod prenošenja ne bi dolazilo do klizanja i dodatnog napora.

- Ako je teret previše težak za jednog radnika, treba zatražiti pomoć.

- Teret koji je velikih gabarita i zaklanja vidik trebaju nositi dva radnika, bez obzira na njegovu težinu.

- Kada teret prenose dva ili više radnika, samo jedan određuje kako će se predmet podići i kako će se prenositi.