Upotrebljavamo kolačiće za poboljšanje naših usluga. Korištenjem ove stranice, pristajete na kolačiće. Informacije.
Statodinamički napori
Tjelesni se napori dijele na dinamički napor pri kojem je tijelo ili koštano-mišićna skupina u kretanju, a napetost mišića se stalno mijenja te na statički tjelesni napor pri kojem su koštano-mišićne skupine u učestalom stanju trajne napetosti.
Dinamički napor bez opterećenja (kretanje bez tereta) u osnovi se može smatrati sportskom aktivnošću i poželjan je kao čimbenik koji pospješuje zdravlje organizma u cjelini. Međutim, takav je oblik aktivnosti u radu rijedak. U radu se najčešće pojavljuju statički tjelesni napor s opterećenjima (pri takvom radu postoji dinamička komponenta napora, ali njezin utjecaj nije značajan, na primjer rad s raznim alatima, utovar-istovar robe ručno ili alatima i slično) i statički tjelesni napor bez dodatnog opterećenja, koji se naziva i rad u neprirodnom položaju tijela (na primjer rad zavarivača u brodskom trupu, rad tkalca na strojevima). Položaj tijela pri radu može biti dugotrajno stajanje, sjedenje, čučanje, klečanje i drugo, zbog čega nakon tog stalnog i dugog nepovoljnog položaja tijela može doći do oštećenja zdravlja. Najveći broj tih bolesti može uzrokovati profesionalne bolesti.
U oba navedena oblika, to jest s opterećenjem i bez njega, statički tjelesni napor prati značajan poremećaj u opskrbi mišića krvlju što uzrokuje brzu pojavu umora (bez značajne potrošnje energije), ali i vrlo fokusirane pritiske, koje možemo smatrati mikroozljedama ili ubrzanim trošenjem, uvijek istih dijelova koštanog sustava, ponajprije kralježnice.
Zbog preopterećenja koštano-mišićnog sustava mogu se pojaviti sljedeće smetnje:
- bol u vratu i ramenima
- bolesti uzrokovane učestalim ponavljanjem pokreta, poremećaj gornjih udova vezan uz rad
- ozljede, bolesti i napori vezani uz leđa i noge.
Te ozljede najviše su vezane uz oblikovanje radnog mjesta, a izbjegavaju se upotrebom ergonomski prilagođene radne opreme, pravilnim dizajnom radnog prostora i primjenom vježbi razgibavanja i opuštanja.
Bol u vratu i ramenima javlja se zbog nepravilnog položaja zaslona. Zaslon mora biti ispravno podešen, a pored toga potrebno je sjediti uspravno, izravno ispred zaslona, bez pogleda preko ramena ili ukoso. Pri tome je potrebno povremeno razgibavati vrat kako se vratni mišići ne bi ukočili.
Zglobovi, ruke i šake najugroženiji su dijelovi tijela osoba koje rade za računalima. Ozljede koje nastaju zbog opterećenja tih dijelova tijela (pri učestalom ponavljanju pokreta) poznate su kao RSI ozljede (Repetitive Strain Injury), WRULD (Work Related Upper Limb Disorders), a ponegdje i kao CTD (Cumulative Trauma Disorders).
Da bi se te ozljede spriječile, potrebno je pridržavati se pravilnog položaja pri tipkanju:
- šaka i prsti moraju biti u liniji s ostatkom podlaktice tako da je opterećenje na zglob i zapešće čim manje
- zapešća se trebaju odmarati u ravnom položaju
- prsti trebaju biti ravni produžetak šake
- tijekom kraćih pauza treba razgibavati zglobove i prste
- tipkovnice moraju biti na ravnoj i tvrdoj podlozi i ne preblizu tijela
- miš mora biti dostupan iz istog položaja kao i tipkovnica, a pri micanju treba pomicati cijelu ruku, a ne samo zglobove
- pri radu ramena trebaju biti opuštena
- stolica treba imati odmorište za ruke
Pri radu s računalom mala je potreba za kretanjem jer se gotovo sve radnje obavljaju u sjedećem položaju. Sjedenje je nefiziološki položaj tijela u kome su posebno opterećeni pojedini dijelovi tijela kao što su kralježnica, ramena i donji dio leđa. Da bi se smanjili rizici od oštećenja zdravlja zbog sjedenja, potrebno je usmjeriti se na sljedeće:
- sjediti uspravno, licem i tijelom okrenut prema objektu koji gledamo, bez gledanja preko ramena
- stolac mora biti pokretan na 5 kotačića, imati potporanj za leđa te mogućnost podešavanja visine
- stopala moraju biti čvrsto na podlozi
- radna ploha treba biti 3 cm niže od laktova
Podizanje i premještanje tereta
Za sigurno podizanje i prijenos predmeta potrebno je držati se sljedećih uputa:
- Stati uz teret i okrenuti se prema smjeru u kome se teret planira pomaknuti. Zauzeti pravilan širok stav radi ravnoteže – stopala moraju biti širom razmaknuta s jednom nogom lagano prema naprijed radi ravnoteže.
- Čučnuti toliko nisko da se predmet može sigurno prihvatiti.
- Dignuti lagano bez trzaja, snagom nožnih mišića sve dok se noge ne isprave, a leđa pri tom moraju ostati uspravna,
- Prenijeti teret (po potrebi napraviti stanku).
Najveća dozvoljena masa tereta (kg) s obzirom na spol i dob radnika:
|
Dob |
Muškarci |
Žene |
|
15 do 19 godina |
35 |
13 |
|
od 19 do 45 godina |
50 |
15 |
|
iznad 45 godina |
45 |
13 |
|
trudnice |
|
5 |
- Ručni transport treba izbjegavati kad god je to moguće.
- Dopušteno je nositi terete do propisane težine i ne treba se nepotrebno izlagati mogućnosti nastajanja ozljede.
- Tereti se ne smiju podizati trzajem jer može doći do oštećenja leđa.
- Radnici koji ručno podižu teret obolijevaju od bruha, lumbaga i drugih oboljenja, a pravilnim podizanjem tereta to mogu izbjeći.
- Prije podizanja i prenošenja tereta treba utvrditi njegovu težinu, udaljenost na koju ga treba prenijeti i provjeriti je li put slobodan.
- Predmet treba dobro zahvatiti cijelom duljinom prstiju kako kod prenošenja ne bi dolazilo do klizanja i dodatnog napora.
- Ako je teret previše težak za jednog radnika, treba zatražiti pomoć.
- Teret koji je velikih gabarita i zaklanja vidik trebaju nositi dva radnika, bez obzira na njegovu težinu.
- Kada teret prenose dva ili više radnika, samo jedan određuje kako će se predmet podići i kako će se prenositi.
Najtraženije usluge
Loading...
Novosti iz zaštite na radu
-
Lipanj 02, 2026Kategorije: VideoObjavili smo novi edukativni video na našem YouTube kanalu Preventa, u kojoj razgovaramo sa prof. Josipom Nakić s Kineziološkog fakulteta, autoricom i urednicom knjige “Kineziologija rada”. U zanimljivom i stručnom razgovoru obrađujemo povezanost kineziologije rada i zaštite na radu te važnost primjene ergonomskih načela u svakodnevnom radnom okruženju. Poseban naglasak stavljen je na prevenciju mišićno-koštanih poremećaja, koji predstavljaju jedan od najčešćih zdravstvenih problema povezanih s radom. Govori se o uzrocima i prevenciji bolova u leđima, vratu i ramenima, pravilnim tehnikama podizanja i prenošenja tereta, izazovima dugotrajnog sjedenja, ali i opterećenjima s kojima se susreću radnici koji obavljaju fizički zahtjevne poslove. Također, raspravljamo o…Nastavite čitati -
Svibanj 25, 2026Hrvatska udruga za zdravo radno mjesto organizira seminar usavršavanja pod nazivom „Održivo mjesto rada“ koji će se održati 28. svibnja 2026. godine u velikoj dvorani tvornice Kraš, Zagreb, Ravnice 48 s početkom u 10:00. Program usavršavanja: 10:10 – 10:10 Uvodna riječ 10:10 – 10:30 Kriteriji društvene komponente održivosti (dr. sc. Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj) 10:30 –…Nastavite čitati -
Svibanj 20, 2026Kategorije: VideoNa YouTube kanalu Prevente objavljen je novi edukativni video u kojem s Ivanom Štulić razgovaramo o psihološkoj otpornosti na radnom mjestu. U razgovoru smo otvorili pitanja kako zadržati mentalnu stabilnost u dinamičnom poslovnom okruženju te na koji način razvijati otpornost prema svakodnevnim izazovima i pritiscima. Dotaknuli smo se i važnosti prepoznavanja vlastitih granica, očuvanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života te stvaranja zdravih navika koje dugoročno doprinose dobrobiti zaposlenika. Kroz praktične primjere i korisne savjete, video donosi smjernice koje mogu pomoći pojedincima i organizacijama u stvaranju kvalitetnijeg i podržavajućeg radnog okruženja.Nastavite čitati -
Svibanj 18, 2026Udruga za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini Međimurske županije organizira seminar usavršavanja pod nazivom „Stručni seminar zaštite na radu - Toplice Sveti Martin“ koji će se održati 22. svibnja 2026. godine u Svetom Martinu na Muri (Toplice Sveti Marin), Izvorska 3. Program usavršavanja: 11:00 – 11:15 Uvod 11:15 – 12:00 Kemijske štetnosti - obaveze poslodavca prema Zakonu o zaštiti na rad; Božica Breški Džodan, dipl. ing. kem. tehn. 12:00 - 12:15 PauzaNastavite čitati -
Svibanj 06, 2026Kategorije: Događaji u najaviHrvatska udruga stručnjaka zaštite na radu organizira seminar usavršavanja pod nazivom „Medicinski aspekti i percepcija određenih čimbenika i utjecaja u zaštiti na radu“ koji će se održati 18. svibnja 2026. godine u Dvorani NZJZ Dr. Andrija Štampar, Mirogojska 16 u Zagrebu. Program usavršavanja: 10:00 - 10:15 Pozdravna riječ Predsjednik/Dopredsjednica HUSZNR i gosti 10:15 - 10:45 Fizikalni čimbenici- buka mr. sc. Varžić Darije-Direktor Zavoda za unapređivanje sigurnosti d.o.o. 10:45 - 11:15 Štetni utjecaj buke na…Nastavite čitati