Upotrebljavamo kolačiće za poboljšanje naših usluga. Korištenjem ove stranice, pristajete na kolačiće. Informacije.
Statodinamički napori
Tjelesni se napori dijele na dinamički napor pri kojem je tijelo ili koštano-mišićna skupina u kretanju, a napetost mišića se stalno mijenja te na statički tjelesni napor pri kojem su koštano-mišićne skupine u učestalom stanju trajne napetosti.
Dinamički napor bez opterećenja (kretanje bez tereta) u osnovi se može smatrati sportskom aktivnošću i poželjan je kao čimbenik koji pospješuje zdravlje organizma u cjelini. Međutim, takav je oblik aktivnosti u radu rijedak. U radu se najčešće pojavljuju statički tjelesni napor s opterećenjima (pri takvom radu postoji dinamička komponenta napora, ali njezin utjecaj nije značajan, na primjer rad s raznim alatima, utovar-istovar robe ručno ili alatima i slično) i statički tjelesni napor bez dodatnog opterećenja, koji se naziva i rad u neprirodnom položaju tijela (na primjer rad zavarivača u brodskom trupu, rad tkalca na strojevima). Položaj tijela pri radu može biti dugotrajno stajanje, sjedenje, čučanje, klečanje i drugo, zbog čega nakon tog stalnog i dugog nepovoljnog položaja tijela može doći do oštećenja zdravlja. Najveći broj tih bolesti može uzrokovati profesionalne bolesti.
U oba navedena oblika, to jest s opterećenjem i bez njega, statički tjelesni napor prati značajan poremećaj u opskrbi mišića krvlju što uzrokuje brzu pojavu umora (bez značajne potrošnje energije), ali i vrlo fokusirane pritiske, koje možemo smatrati mikroozljedama ili ubrzanim trošenjem, uvijek istih dijelova koštanog sustava, ponajprije kralježnice.
Zbog preopterećenja koštano-mišićnog sustava mogu se pojaviti sljedeće smetnje:
- bol u vratu i ramenima
- bolesti uzrokovane učestalim ponavljanjem pokreta, poremećaj gornjih udova vezan uz rad
- ozljede, bolesti i napori vezani uz leđa i noge.
Te ozljede najviše su vezane uz oblikovanje radnog mjesta, a izbjegavaju se upotrebom ergonomski prilagođene radne opreme, pravilnim dizajnom radnog prostora i primjenom vježbi razgibavanja i opuštanja.
Bol u vratu i ramenima javlja se zbog nepravilnog položaja zaslona. Zaslon mora biti ispravno podešen, a pored toga potrebno je sjediti uspravno, izravno ispred zaslona, bez pogleda preko ramena ili ukoso. Pri tome je potrebno povremeno razgibavati vrat kako se vratni mišići ne bi ukočili.
Zglobovi, ruke i šake najugroženiji su dijelovi tijela osoba koje rade za računalima. Ozljede koje nastaju zbog opterećenja tih dijelova tijela (pri učestalom ponavljanju pokreta) poznate su kao RSI ozljede (Repetitive Strain Injury), WRULD (Work Related Upper Limb Disorders), a ponegdje i kao CTD (Cumulative Trauma Disorders).
Da bi se te ozljede spriječile, potrebno je pridržavati se pravilnog položaja pri tipkanju:
- šaka i prsti moraju biti u liniji s ostatkom podlaktice tako da je opterećenje na zglob i zapešće čim manje
- zapešća se trebaju odmarati u ravnom položaju
- prsti trebaju biti ravni produžetak šake
- tijekom kraćih pauza treba razgibavati zglobove i prste
- tipkovnice moraju biti na ravnoj i tvrdoj podlozi i ne preblizu tijela
- miš mora biti dostupan iz istog položaja kao i tipkovnica, a pri micanju treba pomicati cijelu ruku, a ne samo zglobove
- pri radu ramena trebaju biti opuštena
- stolica treba imati odmorište za ruke
Pri radu s računalom mala je potreba za kretanjem jer se gotovo sve radnje obavljaju u sjedećem položaju. Sjedenje je nefiziološki položaj tijela u kome su posebno opterećeni pojedini dijelovi tijela kao što su kralježnica, ramena i donji dio leđa. Da bi se smanjili rizici od oštećenja zdravlja zbog sjedenja, potrebno je usmjeriti se na sljedeće:
- sjediti uspravno, licem i tijelom okrenut prema objektu koji gledamo, bez gledanja preko ramena
- stolac mora biti pokretan na 5 kotačića, imati potporanj za leđa te mogućnost podešavanja visine
- stopala moraju biti čvrsto na podlozi
- radna ploha treba biti 3 cm niže od laktova
Podizanje i premještanje tereta
Za sigurno podizanje i prijenos predmeta potrebno je držati se sljedećih uputa:
- Stati uz teret i okrenuti se prema smjeru u kome se teret planira pomaknuti. Zauzeti pravilan širok stav radi ravnoteže – stopala moraju biti širom razmaknuta s jednom nogom lagano prema naprijed radi ravnoteže.
- Čučnuti toliko nisko da se predmet može sigurno prihvatiti.
- Dignuti lagano bez trzaja, snagom nožnih mišića sve dok se noge ne isprave, a leđa pri tom moraju ostati uspravna,
- Prenijeti teret (po potrebi napraviti stanku).
Najveća dozvoljena masa tereta (kg) s obzirom na spol i dob radnika:
|
Dob |
Muškarci |
Žene |
|
15 do 19 godina |
35 |
13 |
|
od 19 do 45 godina |
50 |
15 |
|
iznad 45 godina |
45 |
13 |
|
trudnice |
|
5 |
- Ručni transport treba izbjegavati kad god je to moguće.
- Dopušteno je nositi terete do propisane težine i ne treba se nepotrebno izlagati mogućnosti nastajanja ozljede.
- Tereti se ne smiju podizati trzajem jer može doći do oštećenja leđa.
- Radnici koji ručno podižu teret obolijevaju od bruha, lumbaga i drugih oboljenja, a pravilnim podizanjem tereta to mogu izbjeći.
- Prije podizanja i prenošenja tereta treba utvrditi njegovu težinu, udaljenost na koju ga treba prenijeti i provjeriti je li put slobodan.
- Predmet treba dobro zahvatiti cijelom duljinom prstiju kako kod prenošenja ne bi dolazilo do klizanja i dodatnog napora.
- Ako je teret previše težak za jednog radnika, treba zatražiti pomoć.
- Teret koji je velikih gabarita i zaklanja vidik trebaju nositi dva radnika, bez obzira na njegovu težinu.
- Kada teret prenose dva ili više radnika, samo jedan određuje kako će se predmet podići i kako će se prenositi.
Najtraženije usluge
Loading...
Novosti iz zaštite na radu
-
Travanj 28, 2026Povodom Nacionalnog dana zaštite na radu, u Preventi smo imali čast ugostiti Ivanu Štulić, trenericu u području pozitivne psihologije. Intervju smo tom prilikom obavili u našem studiju, a video uradak bit će objavljen na našem YouTube kanalu u ponedjeljak, 04.05.2026. Kroz zanimljiv i aktualan razgovor dotaknuli smo se tema koje postaju sve važnije u suvremenom radnom okruženju – psihološke otpornosti, stresa, mentalnog zdravlja te izazova s kojima se zaposlenici i poslodavci svakodnevno susreću. U fokusu razgovora bila je psihološka otpornost, odnosno sposobnost pojedinca da se uspješno nosi s izazovima, pritiscima i promjenama na radnom mjestu. U današnjem ubrzanom i nepredvidivom okruženju, ova vještina postaje ključna za očuvanje mentalnog zdravlja i radne učinkovitosti.Nastavite čitati -
Ožujak 23, 2026Udruga USOP - udruga za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, zaštitu okoliša i zaštitu od požara regije sjeverozapad za 2026. godinu, poziva vas da postanete član u tekućoj godini. Udruga USOP je strukovno interesno udruženje osoba koje se profesionalno bave poslovima zaštite na radu, te kontinuirano doprinosi razvoju sigurnosti i zdravlja na radu kroz razmjenu znanja, iskustava i primjera dobre prakse. Udruga djeluje kao platforma za povezivanje stručnjaka, a njezine aktivnosti uključuju organizaciju stručnih seminara, savjetovanja i edukacija iz područja zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša. Takve aktivnosti imaju važnu ulogu u unapređenju standarda sigurnosti na radnim mjestima te praćenju zakonskih i stručnih novosti. Članstvo u…Nastavite čitati -
Ožujak 17, 2026Kategorije: Događaji u najaviHrvatski zavod za javno zdravstvo organizira konferenciju pod nazivom „Predstavljanje projekta MH4HRM: od koncepta do primjene u praksi“, koja je usmjerena na promociju mentalnog zdravlja u radnom okruženju te primjenu inovativnih pristupa u području zaštite zdravlja zaposlenika. Konferencija će okupiti stručnjake iz područja psihologije, medicine rada i upravljanja ljudskim resursima, a sudionicima će pružiti uvid u programe usmjerene na prevenciju stresa na radnom mjestu. Konferencija će se održati 27. ožujka 2026. godine u 10:00 sati u prostoru Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27, Zagreb. Program usavršavanja: 10:00 – 10:15 - RegistracijaNastavite čitati -
Veljača 27, 2026Zaštita na radu danas uključuje i brigu o mentalnom zdravlju zaposlenika, koje postaje sve važniji aspekt suvremenog poslovanja. U ovom edukacijskom videu psiholog Matej Sakoman govori o psihosocijalnim rizicima, njihovim uzrocima, posljedicama te važnosti pravovremene prevencije. Video je namijenjen poslodavcima, menadžerima i stručnjacima zaštite na radu, ali i svim zaposlenicima koji žele bolje razumjeti kako radno okruženje utječe na mentalno zdravlje. Kroz jasno objašnjene primjere iz prakse, naglašava se kako prekomjerni radni zahtjevi, loša organizacija posla, nedostatak podrške, nejasne uloge te narušeni međuljudski odnosi mogu dovesti do stresa, sagorijevanja i smanjenog radnog učinka. Poseban naglasak stavlja se na odgovornost organizacije u stvaranju poticajnog i sigurnog radnog okruženja, kao i na važnost otvorene komunikacije, pravodobnog prepoznavanja problema i provedbe konkretnih mjera zaštite mentalnog…Nastavite čitati -
Veljača 24, 2026Kategorije: Događaji u najaviPoslovno učilište integralna sigurnost i razvoj organizira seminar usavršavanja pod nazivom „Savjetovanje: Prevencija konzumacije alkohola i opojnih droga na radnom mjestu“ koji će se održati 26. veljače 2026. godine u Hotelu Ambasador, 51410 Opatija, Feliksa Perišića 5, Dvorana Kamelija s početkom u 10:00 do 15:30 sati. Program usavršavanja: 1.DAN 10.00 – 10.15 - Riječ dobrodošlice 10.15 – 10:40 - Aktualnosti provedbe Nacionalne strategije djelovanja na području…Nastavite čitati