Zahtjevi koje mora ispunjavati radno mjesto s računalom

Zahtjevi vezani za radna mjesta s računalima utvrđuju se prema posebnom propisu. Radno mjesto mora biti oblikovano tako da radnik ne radi u prisilnom nefiziološkom položaju. Na radnom mjestu mora biti dovoljno slobodnog prostora da radnik može lako mijenjati svoj položaj i obavljati potrebne pokrete pri radu. Oprema radnog mjesta ne smije biti izvor opasnosti od ozljede ili oštećenja zdravlja radnika.


Zaslon

Udaljenost zaslona od očiju radnika ne smije biti manja od 500 mm, ali opet ne tolika da bi radniku stvarala teškoće pri čitanju podataka sa zaslona. Slika na zaslonu ne smije treperiti i frekvencija osvježavanja slike zaslona mora biti najmanje 75 Hz za CRT zaslone i 60 Hz za LCD zaslone. Znakovi na zaslonu moraju biti dovoljno veliki, oštri i tako oblikovani da ih se može razlikovati. Znakovi, razmaci između znakova i redova moraju biti dovoljno veliki da ih je moguće razlikovati bez napora, ali ne preveliki kako bi tekst bio pregledan.

Osvijetljenost i kontrast na zaslonu moraju biti podesivi tako da ih radnik bez teškoća može prilagođavati stanju u radnoj okolini. Zaslon mora biti pomičan tako da radnik njegov smjer i nagib može prilagoditi ergonomskim zahtjevima rada. Mora biti osigurana mogućnost prilagođavanja visine zaslona visini očiju radnika tako da oči radnika budu u visini gornjeg ruba zaslona, pravac gledanja u istoj ravnini ili ukošen prema dolje do 20°. Na zaslonu ne smije biti odsjaja jer on smanjuje čitljivost znakova i uzrokuje zamor očiju. Zaslon mora biti čist kako bi slika na zaslonu bila jasna, a tekst čitljiv.


Tipkovnica

Srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm, kosina joj ne smije biti veća od 15°, a ako je njezin donji rub viši od 1,5 cm, potreban je produžetak koji služi kao podloška za šaku. Tipkovnica mora biti slobodno pokretna po cijeloj radnoj površini tako da omogućuje radniku prirodno držanje tijela i ruku. Mogućnost pomicanja i prilagođavanja tipkovnice ne smije biti ograničena sredstvima za priključivanje ili dužinom kabela.

Na radnom stolu ili radnoj površini ispred tipaka mora biti najmanje 100 mm slobodne površine za smještaj ruku radnika. Tipkovnica ne smije imati sjajnu površinu. Razmještaj tipki na tipkovnici i karakteristike tipki moraju odgovarati ergonomskim zahtjevima. Tipke i simboli na tipkama moraju biti jasno označeni i moraju biti lako raspoznatljivi i čitljivi.


Radni stol ili radna površina

Radni stol ili radna površina ne smiju blještati i moraju biti izrađeni od materijala koji na dodir nije hladan. Površina stola ili radna površina moraju biti dovoljno prostrani da bude moguć primjeren razmještaj zaslona, tipkovnice, pisanih podloga i ostale opreme te da ima dovoljno prostora za rukovanje mišem. Ispod stola mora biti dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje. Radni stol ili radna površina moraju biti stabilni i, ako je to moguće, podesivi po visini. Držač za predloške mora biti stabilan, podesiv i postavljen tako da ne opterećuje dodatno oči, vrat i/ili glavu.


Radni stolac

Radni stolac mora biti stabilan te mora radniku omogućiti udoban položaj i neometano pomicanje. Visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva. Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini. Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to želi. Oslonac za noge mora biti dovoljno visok i stabilan, mora omogućiti udoban položaj stopala i nagib nogu i ne smije imati sklisku površinu.

Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to želi. Oslonac za noge mora biti dovoljno visok i stabilan, mora omogućiti udoban položaj stopala i nagib nogu i ne smije imati sklisku površinu.

Radni stolac mora biti stabilan te mora radniku omogućiti udoban položaj i neometano pomicanje. Visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva. Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini.

Kako bi se smanjilo opterećenje pri radu sa zaslonom, poslodavac mora planirati aktivnosti radnika na takav način da se rad sa zaslonom tijekom rada periodički izmjenjuje s drugim aktivnostima. Ako ne postoji mogućnost promjene aktivnosti radnika, odnosno radnik nema spontanih prekida tijekom rada, poslodavac mu ovisno o težini radnih zadataka i posljedičnog vidnog i statodinamičnog napora tijekom svakog sata rada mora osigurati odmore u trajanju od najmanje 5 minuta i organizirati vježbe rasterećenja. Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijalista medicine rada.

 

Najtraženije usluge

Loading...

Novosti iz zaštite na radu

  • Listopda 21, 2025

    NOVOST: Digitalna transformacija i zaštita na radu

    Hrvatska udruga poslodavaca u sklopu kampanje Healthy Workplaces Campaign – Safe and healthy work in the digital age (EU-SOHA) organizira radionicu na temu „Digitalna transformacija i zaštita na radu”. Radionica će se održati 27. listopada 2025. godine s početkom u 09:30 do 13:00 sati na adresi Radnička cesta 37a, 10 000 Zagreb. Plan i program: 09:00 – 09:30 - Registracija sudionika 09:30 - 09:40 - Uvodni govor, Nenad Seifert, direktor regionalnog ureda Rijeka, Hrvatska udruga poslodavca
    Nastavite čitati
  • Listopda 16, 2025

    NOVOST: Formalni program EUOO (Europske ustanove za obrazovanje odraslih)

    Europska ustanova za obrazovanje odraslih provodi formalne programe osposobljavanja iz područja zaštite na radu, s posebnim naglaskom na sigurno rukovanje dizalicama i platformama. Polaznici tijekom edukacije stječu praktična znanja i certifikate priznate u praksi, čime se osigurava da su timovi spremni za rad u stvarnim uvjetima, u skladu s propisima o sigurnosti na radu. U području zaštite na radu, posebno u sektorima proizvodnje i građevinarstva, pravilno rukovanje teretom ima presudnu ulogu u sprječavanju ozljeda i nezgoda na radnom mjestu. Svaka pogreška može dovesti do ozbiljnih posljedica – od ozljeda radnika do oštećenja opreme i usporavanja procesa. Kako bi se smanjili rizici i povećala sigurnost, važna je kontinuirana edukacija zaposlenika. Osposobljeni radnici rade sigurnije, učinkovitije i pridonose profesionalnom ugledu svojih…
    Nastavite čitati
  • Rujan 23, 2025

    SEMINAR: Vatrodojava i zaštita od požara

    U organizaciji časopisa Zaštita, uz pokroviteljstvo Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) i podršku Hrvatske udruge za zaštitu od požara (HUZOP), Udruge za promicanje zaštite (UPZ) i Slovenskog združenja za požarno varstvo organizira 25. rujna 2025. godine konferenciju pod nazivom „Vatrodojava i zaštita od požara“. Konferencija će se održati u Zagrebu, u hotelu Westin. Vatrodojavni i protupožarni sustavi ključni su za pravovremenu detekciju požara, čime se značajno smanjuje rizik od ozljeda na radu i smrtnih slučajeva te sprječavaju velike materijalne štete. Upravo je prevencija požara i osiguranje sigurnosti radnika u poslovnim, industrijskim i stambenim objektima jedan od prioriteta svakog ozbiljnog sustava zaštite na radu.
    Nastavite čitati
  • Rujan 22, 2025

    SEMINAR: Djelovanje stručnjaka zaštite na radu i provedba zaštite na radu kod poslodavaca

    HUSZNR, Hrvatska udruga stručnjaka zaštite na radu organizira stručni skup pod nazivom „Djelovanje stručnjaka zaštite na radu i provedba zaštite na radu kod poslodavca“ koji će se održati 26. rujna 2025. godine od 10:00 do 14:00 sati u Dvorani NZJZ A. Štampar, Mirogajska 16, Zagreb. Plan i program: 10:00 - 10:15 - Pozdravna riječ (Predsjednik / dopredsjednica HUSZNR i gosti) 10:15 – 10:45 - Uloga stručnjaka zaštite na radu u poslovanju poslodavaca, uloga i način provedbe ZNR te odgovornost stručnjaka zaštite na radu (mr. sig. Zlatko Videc, dipl. ing., predsjednik HUSZNR)
    Nastavite čitati
  • Rujan 03, 2025

    SEMINAR: RADIONICA IV

    Znanstveno-stručni časopis „Sigurnost“ i ZIRS učilište organiziraju „RADIONICU IV“ o zaštiti na radu uoči 25. jubilarne nacionalne konferencije „Sigurnost i zdravlje na radu: Izazovi i prilike“. Radionica će se održati 16. rujna 2025. godine na adresi Ulica grada Vukovara 68 u Zagrebu. Sudionicima, bilo da su stručnjaci ili zainteresirani pojedinci, pruža se prilika za unapređenje kompetencija kroz praktična predavanja i konstruktivne rasprave. Plan i program: 09:00 – 11:30  - Primjeri sudske prakse u području sigurnosti i zdravlja na radu; kako spriječiti propuste na konkretnim primjerima (Ivan Petrošević, dipl. iur., suradnik časopisa „Sigurnost“)
    Nastavite čitati