Pojam zaštite na radu

Suvremena proizvodnja, njena dinamika i složenost, uzrokuju povećani stupanj opasnosti po zdravlje čovjeka i njegov tjelesni integritet. Ova ugroženost dobiva, vrlo često široke razmjere i javlja se gotovo u svim situacijama, gdje se obavlja određena proizvodna aktivnost. Ugrožene su i najrazvijenije djelatnosti u kojima je proces proizvodnje automatiziran. Razlika je jedino u tome što se umjesto fizičkih ozljeda na radu, koje su karakteristične za klasičnu proizvodnju, javljaju nova psihološka i profesionalna oboljenja. Posljedice, međutim ostaju iste, jer su u oba slućaja neposredni proizvođači ugroženi od ozljeda, profesionalnih i drugih oboljenja.

Prema odredbama Zakona o zaštiti na radu Republike Hrvatske, postavljeni su temelji za određivanje pojma zaštite na radu. Sukladno tim odredbama zaštita na radu je skup mjera i pravila tehničke, zdravstvene, pedagoške, pravne, andragoške, psihološke, socijalne i druge naravi, kojima je svrha otkrivati i otklanjati opasnosti koje ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu, radi očuvanja preostale radne sposobnosti.

U skladu sa navedenim Zakonom i drugim pravilima i propisima u svezi sa zaštitom na radu, poslodavac je dužan svakom zaposleniku omogućiti rad na siguran način, a zaposlenik je dužan pridržavati se svih propisanih pravila zaštite na radu.

Svrha zaštite na radu je sprječavanje nezgoda, ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja, odnosno stvaranje uvjeta da do toga ne dođe. Nezgodom na radu nazivamo neželjeni, odnosno nepredviđeni događaj, koji nastaje kao posljedica poremećaja u odnosima čovjeka i radne okoline. Ako poremećaja nema vlada stanje dinamičke ravnoteže. Ravnotežu narušavaju opasni radni postupci ili opasni radni uvjeti, odnosno oboje zajedno.

Nezgoda može imati za posljedicu materijalni gubitak (štetu) i ozljedu pa čak i smrt. Dugotrajno izlaganje nezdravoj i štetnoj radnoj okolini izaziva profesionalna oboljenja.Kod pojave opasnih postupaka postoje određene zakonitosti, do pogreške čovjeka dolazi zbog toga što neka osobina čovjeka nije u skladu sa zahtjevima rada. Pogreška najčešće nastaje ako zaposlenik:

* ne zna sigurno raditi,

* ne može sigurno raditi,

* ne želi sigurno raditi.

Radi toga je dužnost svakog zaposlenika da rad obavlja na siguran način, što se postiže osposobljavanjem i stalnim usavršavanjem na svom radnom mjestu. Jednako tako, prilagođenjem mjesta rada zaposleniku, uređenjem radnog prostora, upotrebom sigurnih alata i oruđa za rad, opremanjem sredstvima zaštite, njihovim pravilnim korištenjem, dakle stvaranjem sigurne radne okoline, mogu se sprječiti nezgode na radu.

Posljedice nezgode na radu u materijalnom pogledu uzrokuju zastoj u proizvodnji, oštečenje sredstva rada ili oštečenje materijala. Međutim, nezgode koje imaju za posljedicu ozljedu na radu, lakšu ili težu, predstavljaju teret za ozljeđenog zaposlenika, njegovu obitelj, tvrtku u kojoj je zaposlen i cijelu zajednicu. Troškovi liječenja i saniranja posljedica ozljede na radu su u pravilu vrlo veliki i predstavljaju ogromne gubitke za sve sudionike. Obzirom da se zaštita na radu promatra kao humana, socijalna i ekonomska kategorija, svaka nezgoda predstavlja trošak i zato je u svakom pogledu, ulaganje u zaštitu na radu dobitak.

U troškovima nezgoda na radu, oštećenja oruđa, alata i opreme, te ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja, razlikujemo neposredne i posredne troškove.

Neposredni se troškovi odnose na trenutno popravljanje stanja izazvanog nezgodom, i ona se mogu u materijalnom smislu definirati (primjerice kod materijalne štete popravak oštečenog sredstva, kupnja djelova i slično, a kod ozljeda lječenje, naknada za bolovanje itd.). Posredni troškovi se, međutim, teško mogu izračunati jer je potrebno uzeti u obzir predpostavljene štete, koje su posljedica te nezgode ili ozljede (primjerice karakteristično za elektroprivredu, štete nastale zbog neisporučene električne energije, pa vezano uz to štete korisnika električne energije itd.). Općenito se smatra da su posredni troškovi izazvani nezgodama na radu i do šest puta veći od neposrednih troškova.