Zakonski propisi

Zaštita na radu počela se na ovim prostorima javljati odmah po ukidanju kmetstva, dakle nakon 1848. godine. Već 1853. godine donijet je Privremeni služinski red za ladanje, a 1857. godine Služinski red za gradove. U ovim su Služinskim (radnim) redovima propisane skromne mjere zaštite na radu, koje su u ono vrijeme ipak postigle svrhu.

Danas je u Republici Hrvatskoj na snazi Zakon o zaštiti na radu, koji je u potpunosti usklađen sa sličnim zakonima u Europskoj Uniji, a također je usklađen sa preporukama i konvencijama Međunarodne organizacije rada, tijela Ujedinjenih Nacija.

Zaštita na radu ima uporište u Ustavu RH, kao i u Zakonu o radu koji su temeljni propisi ljudskih prava i prava na rad. Zakon o zaštiti na radu je samo logićan nastavak ovih propisa, koji pobliže tumači rad na siguran način, a radi sprečavanja nezgoda, ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja.

Osim Zakona o zaštiti na radu, postoji cijeli niz pravilnika koji detaljnije reguliraju pojedine dijelove Zakona. Također postoje drugi zakoni, pravilnici i tehnički propisi koji izravno ili posredno zadiru u zaštitu na radu, a obavezni su za primjenu pri radu. Isto tako priznata pravila tehničke prakse, obvezna su za primjenu pri radu. Svrha svih ovih propisa je zaštita radnog čovjeka i omogučavanje rada na siguran način.

Pojedine odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju neposredno utječu na zaštitu na radu.