Elektrolučno zavarivanje

Električna struja

Kod elektrolučnog zavarivanja pojavljuje se opasnost od električne struje za radnike koji rukuju uređajima za zavarivanje, kako na primarnoj ili mrežnoj strani na kojoj se uređaj priključuje na električnu mrežu, tako i na sekundarnoj ili zavarivačkoj strani gdje se obavlja zavari­vanje. Na primarnoj strani postoji opasnost od slučajnog dodira dijelova pod naponom zbog oštećenja izolacije, kao i opasnost od previsokog napona dodira, pri čemu kućište uređaja može doći pod napon, a svaki dodir s njim uzrokovati protjecanje struje kroz tijelo radnika. Na primarnoj se strani opasnost od električne struje pojavljuje u onim slučajevima, kada električne instalacije i pribor, te uređaji za zavarivanje nisu ispravni, odnosno, nisu izvedeni ili održavani tako da se onemogući dodir s dijelovima koji bi u bilo kojem slučaju mogli doći pod napon. Naime, kao što je poznato, u slučaju dodira čovjeka s dijelovima pod naponom, kroz tijelo može protjecati struja takve jakosti, da to može uzrokovati veoma teške, pa čak i smrtne posljedice.

Najčešće, nezgode zbog slučajnog dodira s dijelovima pod naponom nastaju na agregatima, ispravljačima i transformatorima, zbog oštećenja izolacije na priključ­nim kablovima, na sklopki ili kućištu, te zbog oštećenja utikača i priključnica. Zbog toga je potrebno voditi neprekidnu brigu o ispravnom održavanju električnih instalacija i pribora, te električnih uređaja za zavarivanje. Električne instalacije i pribor moraju biti tako izvedene i održavane, da nigdje ne postoji opasnost od slučajnog dodira s dijelovima pod naponom. Razvodne kutije, kutije s osiguračima, priključnica itd., moraju biti stalno pokrivene i zatvorene, kako ne bi došlo do slučajnog dodira. Ako postoji opasnost od mehaničkog oštećenja priključnica, one moraju biti izvedene s metalnim kućištima.

- Ako primijetite da su priključnice na zidu ošteće­ne, odmah o tome obavijestite neposrednog ruko­vodioca ili osobu zaduženu za održavanje.

- Popravke ili izmjene osigurača ne obavljajte sami. Osigurače smiju mijenjati samo ovlaštene osobe, a „krpanje" osigurača je zabranjeno.

Električni uređaji za zavarivanje moraju biti tako održa­vani, da rad s njima bude uvijek siguran. Priključni kablovi, uvodna mjesta kablova, sklopke, utikači i ostali dijelovi moraju biti ispravni, dobro izolirani i neoštećeni, kako ne bi došlo do slučajnog dodira.

- Priključne kablove zaštitite od oštećenja i gaženja vozilima na prometnim površinama. Ako primijetite da se neki priključni kabel ili utikač oštetio, zahtijevajte da ga se odmah izmije­ni. Utikač izvlačite uvijek povlačenjem za tijelo utikača, a ne za kablove, jer ćete na taj način sačuvati izolaciju, pa neće postojati opasnost od dodira s vodičima pod naponom.

- Ako uređaje, želite premjestiti, ne povlačite ih za kablove, već koristite ručice koje su izrađene u tu svrhu.

- Ako na mrežu treba priključiti uređaj za zavariva­nje bez utikača, samo pomoću vodova, taj posao treba da obavi isključivo električar.

- Kada su uređaji za zavarivanje u pogonu, ne čistite ih i ne popravljajte ništa na njima, jer to može biti veoma opasno. Prije bilo kakvih radova na uređaji­ma isključite ih i izvucite utikač.

Do nezgode od električne struje na uređajima za zavarivanje može doći i pri dodiru s vanjskim metalnim dijelovima uređaja, tj. s onim dijelovima koji se u toku rada normalno dodiruju, kao na primjer regulator jakosti struje, ručica za povlačenje itd. To je opasnost od pojave takozvanog previsokog napona dodira. Ta pojava može biti veoma opasna, jer je opasnost skrivena i javlja se nenadano, i to u slučaju proboja izolacije unutar kućišta, npr. na namotaju motora ili transformatora.

Za zaštitu od previsokog napona dodira poduzimaju se tehničke mjere zaštite. To je, prvenstveno, zaštitno uzemljenje odnosno nulovanje, a zadaća im je da u slučaju proboja izolacije odnosno pojave napona na kućištu odmah isključe strujni krug, bilo pregaranjem osigurača, bilo izbacivanjem sklopke na uređaju. Zaštita se može provoditi i drugim načinima, na primjer zaštitnim spojevima. Svi načini zaštite moraju se povremeno ispitivati, kako bi u slučaju potrebe efikasno djelovali.

- Ako radnik dodirne kućište uređaja za zavarivanje na kojem je nastao proboj izolacije, a pri tom stoji na vodljivom podu ili je u dodiru s uzemljenim dijelovima (na primjer radijator), to može uzrokovati udar električne struje.

- Uzemljenje je vodljivo spajanje kućišta uređaja za zavarivanje pomoću zaštitnog voda, preko utikača i priključnice sa zaštitnim kontaktima na vod za uzemljenje u električnoj instalaciji. Ta veza mora uvijek biti ispravna, jer u slučaju proboja izolacije, ona odvodi struju sa kućišta.

Opasnost od električne struje, osim na primarnoj strani, postoji i na sekundarnoj strani, iako naponi nisu tako visoki. Na sekundarnoj ili zavarivačkoj strani opasnost predstavlja takozvani napon praznog hoda, to jest onaj napon pod čijim utjecajem može biti radnik kada na primjer jednom rukom dodiruje elektrode, a drugom komad koji se zavaruje. Kod agregata za zavarivanje koji proizvodi istosmjernu struju taj napon iznosi do 100 V, a kod transformatora koji daje izmjeničnu struju, do 70 V. Visina tih napona, naročito kod izmjenične struje koja se smatra opasnijom, može u određenim situacijama biti opasna i uzrokovati udar električne struje. To se naročito odnosi na rad u uskim i tijesnim prostorima, rad u vlazi, rad u prostorima sa metalnim stjenkama i slično, kada se električni otpor čovječjeg tijela toliko smanji, da i niži naponi mogu biti opasni.

Tehnička zaštita koja se u takvim situacijama provodi, sastoji se iz uređaja koji za vrijeme praznog hoda transformatora za zavarivanje drži napon nižim, to jest u vrijednosti do 42 V, a kada se elektrodom dodirne komad, napon se povisi na potrebnu vrijednost.

Pri radu na zavarivanju s uređajima koji nemaju moguć­nost snižavanja napona praznog hoda, zaštita se provodi korištenjem ispravnog pribora te osobnim zaštitnim sredstvima. Najvažnije zaštitno sredstvo su kožne rukavi­ce s dugim rukavcima. Osim zaštite od vrućih i užarenih čestica te zaštite od zračenja, rukavice najviše služe kao zaštita od električne struje. Osim rukavica, zaštitna sredstva su zaštitne cipele s gumenim đonom, kožno odijelo, razne prostirke i slično. Od pribora najvažniji je držač elektroda koji mora biti potpuno izoliran, posebno na dijelovima koji se drže u ruci.

- Za zaštitu od opasnog napona praznog hoda, pri radu u tijesnim i skučenim prostorima, ne koristite nikada transformatore koji nemaju oznaku da je napon snižen na 42 V. Kod rada na zavarivanju koristite ispravne i potpuno izolirane držače elek­troda, te potpuno ispravne i cijele rukavice.

- Nikada ne dodirujte elektrode s nezaštićenim dijelovima tijela. Kad mijenjate elektrodu, morate staviti rukavice na obje ruke.

- Nikada ne stavljajte držač elektrode, pri kratko­trajnom prekidu rada, pod pazuho. Budući da vlažno, znojem natopljeno odijelo provodi elek­tričnu struju, to može predstavljati smrtnu opas­nost.

Osim opasnosti od električne struje za čovjeka, na sekundarnoj strani, postoji i opasnost od oštećenja električne instalacije ako se vodovi na zavarivačkoj strani nepropisno priključe. Naime, u slučaju spoja preko drugog radnog komada, a uz istovremeno korištenje prijenosnih električnih alata sa zaštitnim vodom, postoji opasnost od pregrijavanja zaštitnog voda te njegovog oštećenja i prekida. Na taj način prijenosni električni alati ostaju bez potrebne zaštite od previsokog napona dodira.

- Ako se jedan pol uređaja za zavarivanje spoji s jednim radnim komadom, a drugi pol s elektrodom spoji s drugim komadom, te ako se istovremeno na oba komada nalaze prijenosni električni alati sa zaštitnim vodom, na primjer brusilice, struja zavarivanja protjecat će zaštitnim vodom i oštetiti ga.

Zaštita od ove opasnosti postiže se spajanjem negativnog pola zavarivačkog strujnog kruga isključivo neposredno na komad koji se zavaruje, a nikada posredno preko nekih metalnih komada. Tako će se strujni krug zavariva­nja uvijek zatvarati preko komada koji se zavaruje, kako je i predviđeno. Po mogućnosti, na prostoru gdje se obavlja zavarivanje treba koristiti prijenosne električne alate sa zaštitnom izolacijom, a ne sa zaštitnim vodom kao zaštitom od previsokog napona dodira.

- Nikada nemojte koristiti poluge, cijevi, lance ili dijelove metalne konstrukcije kao negativni pol za spoj s komadom koji se zavaruje. Negativni pol uvijek spojite neposredno na komad koji zavarujete, pri čemu budite sigurni da je spoj električki dobar.

Uređaji i pribor za elektrolučno zavarivanje

Agregati, ispravljači i transformatori za zavarivanje mora­ju biti izvedeni i održavani kao i ostali električni uređaji koji se priključuju na mrežu. U zatvorenom prostoru mora im se omogućiti normalno hlađenje, te ih zaštititi od prekomjerne prašine, vlage, ulja i kemikalija, a na otvorenom prostoru još i od kiše. Kablovi na zavarivačkoj strani, naročito oni za spoj s držačem elektroda, moraju biti lagani i vrlo savitljivi kako bi se smanjilo umaranje pri radu.

Kablovi moraju biti uvijek potpuno izolirani i neošteće­ni. Mora ih se čuvati od gaženja vozilima, kao i od utjecaja ulja, masti, kemikalija i sličnih tvari.

Zaštitite kablove od ošte­ćenja. Na prometnim povr­šinama pokrijte ih odgova­rajućim pokrovima ili ih dignite iznad tih površina, da ih vozilo ne bi zahvati­lo. Za zaštitu od oštećenja koristite naprave za vješa­nje kablova.

Spojevi kablova s uređajima za zavarivanje, s komadom koji se zavaruje te s držačem elektroda, moraju biti sigurni i čvrsti, kako ne bi došlo do zagrijavanja i oštećenja zbog lošeg provođenja električne struje. Kablo­vi se smiju produživati samo pomoću izoliranih nastava­ka posebno izvedenih u tu svrhu.

Za spajanje i produženje kablova koristite odgovara­juće kabelske stopice, stezače, ili kabelske nastavke. Stezači za spoj s komadom mogu biti izvedeni u obli­ku magneta. 

Držači elektroda moraju biti izvedeni iz izolacijskog materijala, na onim dijelovima koji se drže u ruci i po­moću kojih se mijenjaju elektrode. Ne smiju se preko­mjerno zagrijavati, a kontaktne površine moraju biti predviđene za tipove i dimenzije elektroda koje se ko­riste.

- Nemojte upotrebljavati oštećene držače elektroda koji nisu dobro izolirani i kod kojih postoji mogućnost dodira s dijelovima pod naponom. Izaberite držač elektrode koji odgovara jakosti struje kojom radite.

- Osim izvedbe u normalnoj izolaciji, postoje držači iz­vedeni sa potpunom izo­lacijom. Takve držače koristite pri radu u tijesnim i skučenim prostorima.

- Kod odmora ili prekida rada držač elektrode ne stavljajte na uređaj za zava­rivanje, ili na komad koji zavarujete, nego na poseb­no izveden izoliran podnožak.

- Koristite pri radu razne naprave i pomagala koja će sprečavati dodir ruku s ko­madom, a omogućiti bolji i sigurniji rad.

Elektrolučno zavarivanje u zaštitnom plinu

Električna struja

Sve opasnosti i mjere zaštite od električne struje, opisane u poglavlju o elektrolučnom zavarivanju, odnose se i na zavarivanje u zaštitnom plinu. Jedino treba dodati, da se kod zavarivanja izmjeničnom strujom koristi visoka frekvencija koja nije opasna za organizam, ali može uzrokovati opekline na rukama. Zaštita se provodi kožnim zaštitnim rukavicama koje se smatraju dovolj­nom zaštitom.

Zračenje

Opasnost od zračenja mnogo je veća kod zavarivanja u zaštitnom plinu, nego kod običnog elektrolučnog zava­rivanja. Jačina ultraljubičastog zračenja tolika je, da koža, već nekoliko minuta nakon zračenja, može biti opečena. Zbog toga je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, uglavnom osobnim zaštitnim sredstvima za zašti­tu ruku i tijela, a posebno glave, očiju i lica (vidjeti poglavlje o zračenju).