Upotrebljavamo kolačiće za poboljšanje naših usluga. Korištenjem ove stranice, pristajete na kolačiće. Informacije.
Fizikalne štetnosti
OSVIJETLJENOST
Odgovarajuća osvijetljenost neophodna je za sigurnost na radnom mjestu. Općenito gledajući, odgovarajuća osvijetljenost omogućava zaposlenima da dobro vide svoje radno područje i da ne naprežu oči. Različite aktivnosti zahtijevaju različite vrijednosti razine osvijetljenosti. Odgovarajuća rasvjeta radnih prostorija i prostora omogućuje točno i brzo opažanje te ispravno i sigurno obavljanje zadataka uz što manji zamor očiju, a tako se posredno štiti zaposlenika i od ozljeda na radu. Neodgovarajuća rasvjeta povećava napor vida i uzrokuje subjektivne smetnje kao što su umor oka, glavobolja i drugo. Zbog nedostatne rasvjete može doći i do padova u prostoriji.
Za radne prostorije najpogodnija je prirodna rasvjeta. Da bi se omogućila dobra prirodna rasvjeta, potrebno je izgraditi prozore određenih veličina i odgovarajućeg razmještaja. Prirodno svjetlo mora bili dovoljne jakosti i ravnomjerno raspoređeno po radnom prostoru, a mora biti spriječena blještavost, toplinsko zračenje i direktno sunčevo svjetlo. Isto tako, da bi prirodna rasvjeta odgovarala, razmještaj radne opreme treba biti prikladan tako da se ne stvaraju sjene ni blještavost.
Kako se poslovi obavljaju i u vrijeme nedovoljne prirodne rasvjete koja uostalom nije uvijek dovoljne jakosti, postavlja se umjetna rasvjeta. Ona mora biti odgovarajuće jakosti s dobrom prostornom ravnomjernošću i bez blještavosti, zasjenjenih mjesta, titranja i treperenja u rasvjetnim tijelima. Radne prostorije moraju imati i umjetnu rasvjetu, čija jačina odgovara poslovima koji se obavljaju na strojevima.
- Na zaslonu računala ne smije biti odsjaja jer on smanjuje čitljivost znakova i uzrokuje zamor očiju. Zaslon mora biti čist kako bi slika na zaslonu bila jasna, a tekst čitljiv.
NEPOVOLJNI KLIMATSKI I MIKROKLIMATSKI UVJETI
Mikroklima je klima prostorija u kojima ljudi rade i žive. Manje odstupanje od propisanih mikroklimatskih uvjeta može uzrokovati nelagodu kod radnika, dok će u slučajevima kada se prelaze fiziološke granice, to uzrokovati povećani broj kroničnih bolesti krvožilnog sustava, a u krajnjem slučaju toplinski udar. Rad u posebno hladnom prostoru može uzrokovali promrzline, opću pothlađenost te izazvati, odnosno pogoršati određene bolesti. Na temelju opisanih čimbenika mikroklime jasno je da se u svim radnim prostorijama moraju osigurati povoljni uvjeti rada, kako u ljetnom tako i u zimskom razdoblju. Mikroklimatski uvjeti radne okoline vrlo su značajni čimbenici za uspješan i siguran rad.
U mikroklimatske uvjete ubrajamo: stanje zraka uvjetovano temperaturom, vlažnost zraka i brzinu kretanja zraka (strujanje). O kombinacijama tih čimbenika ovisit će udobnost ili neudobnost, zdravlje radnika i njegova radna sposobnost. Većina ljudi najbolje se osjeća pri temperaturi između 18 i22°C, relativnoj vlazi oko 50 % i brzini strujanja zraka od 0,2 do 0,3 m/s. Čovjek održava svoju tjelesnu temperaturu dosta konstantnom (oko 37°C) iako dolazi do čestih promjena temperature okoline.
Mikroklimatski uvjeti za rad u uredu moraju odgovarati zahtjevima za toplinskom udobnosti pri radu bez fizičkog naprezanja (temperatura 20 – 24 °C). Ako se koristi klima-uređaj, vlažnost zraka treba biti između 40 i 60 %, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti najviše 7 °C niža od vanjske temperature.
BUKA
Buka se obično definira kao svaki ometajući i neugodan zvuk. U uredskim prostorijama buka može biti prisutna iz unutrašnjih ili vanjskih izvora. Unutrašnji su izvori radna oprema (poput računala, pisača, skenera, telefona) i sami ljudi prisutni u uredu. Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne smije biti veća od 60 dB (A).
Buka djeluje na čovjeka tako da mu oštećuje sluh. Što je intenzitet buke veći, što je izloženost buci češća, to će zaposlenik brže osjetiti probleme sa sluhom. Stalna ili kontinuirana buka manje je opasna za zdravlje zaposlenika od povremene buke zato što je čovjekov organizam, pa tako i sluh, sklon prilagođavanju okolini u kojoj radi ili boravi.