Nepovoljna mikroklima

Mikroklima je klima prostorija u kojima ljudi rade i žive. Manja odstupanje od propisanih mikroklimatskih uvjeta može uzrokovati nelagodu kod radnika dok će u slučajevima kada se prelaze fiziološke granice to uzrokovati povećani broj kroničnih bolesti krvožilnog sustava, a u krajnjem slučaju toplinski udar. Rad u posebno hladnom prostoru može uzrokovali promrzline, opću pothlađenost te izazvati odnosno pogoršati određene bolesti. U pogledu opisanih čimbenika mikroklime u svim radnim prostorijama moraju se osigurati povoljni uvjeti rada kako u ljetnom tako i u zimskom razdoblju. Mikroklimatski uvjeti radne okoline vrlo su značajni čimbenici za uspješan i siguran rad. Među mikroklimatske uvjete ubrajamo: stanje zraka uvjetovano temperaturom, vlažnost zraka, kretanje zraka (strujanje), toplinsko zračenje i zračni tlak. O kombinacijama tih čimbenika ovisit će udobnost ili neudobnost, zdravlje radnika i njegova radna sposobnost. Većina ljudi najbolje se osjeća pri temperaturi između 18-22°C, relativnoj vlazi oko 50% i brzini strujanja zraka od 0,2 do 0,3 m/s. Čovjek održava svoju tjelesnu temperaturu dosta konstantnom (oko 37ºC) iako dolazi do čestih promjena temperature okoline.

 

Stalna temperatura ljudskog tijela postiže se termoregulacijom, a izvor topline u organizmu su metabolički procesi. Čovječji organizam najčešće se nalazi u takvim uvjetima da svoju toplinu predaje okolini. Stoga je prisiljen stvarati toplinu i tako nadoknađivati gubitke, jer samo na taj način može održavati stalnu tjelesnu temperaturu. Što je temperatura okolice niža, čovječji organizam mora stvoriti više topline. Ako je temperatura okolice viša (iznad 37ºC), čovjek se brani od pregrijavanja tijela znojenjem (isparavanjem). Poznato nam je iz fizike da se pri prijelazu tekućine u plinovito stanje tijelu koje isparava oduzima toplina. U uvjetima proizvodnje čovječji organizam naročito je izložen opasnostima od pregrijavanja. Neki tehnološki procesi, kao lijevanje, kovanje, rad uz visoke peći i slično, obavljaju se u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima. Na takvim mjestima vrlo je često zastupljen i težak fizički rad, koji još povećava toplinu čovječjeg tijela, tako da organizam teško uspijeva održavati toplinsku ravnotežu. Radnik osjeća neugodnost i smanjuje mu se radna sposobnost. U najtežim slučajevima, kad organizam ne može održavati toplinsku ravnotežu tijela i okoline, može doći do toplinskog udara i smrti. Izrazito niske temperature okolice, također, negativno djeluju na radnu sposobnost i zdravlje radnika.

 

Klima u određenom prostoru određujemo s parametrima:

- Temperatura zraka

- Vlažnost zraka

- Brzina strujanja zraka

- Toplinskim zračenjem i

- Zračnim tlakom

 

Usklađivanje odnosa spomenutih faktora bazira se na brzini metaboličkih procesa, jer svako čovječje tijelo zavisi o stupnju fizičke aktivnosti prosječna specifična toplina tijela čovjeka je 3,5 KJ po kilogramu tjelesne težine. Količina topline koja se stvara metaboličkim procesima bitno zavisi od stupnja fizičke aktivnosti tijela. Standardno građeni muškarac (težina tijela 70 kg, visine 183 cm, površine tijela 1,85 m2) metaboličkim procesima za vrijeme spavanja proizvodi u prosjeku 250-270 KJ/h. Kada ne bi bilo izmjene topline između tijela i okoline, tjelesna bi se temperatura pri spavanju nakon jednog sata povisila za 1,2ºC. Produkcija topline naglo se povećava s povišenjem težine fizičkog rada. Tako se već za vrijeme mirnog rada u sjedećem položaju produkcija topline povećava na oko 418 KJ/h, uz lagani rad se stvara 460-670 KJ/h, uz umjereni rad 670-1.465 KJ/h, a uz teški rad i do preko 2.100 KJ/h.

 

TEMPERATURA ZRAKA

Organizmu treba osigurati takvu toplinsku okolinu koja će omogućiti zadržavanje u tijelu onoliko topline koliko je organizmu potrebno, a višak topline normalno odvoditi. Srednja temperatura čovječjeg tijela iznosi 36,5ºC, a temperatura zdrava čovjeka kreće se između 36 i 37°C. Svako povišenje ili sniženje temperature 

odraz je bolesnog stanja organizma i čovjek se nelagodno osjeća. Jedan od važnih čimbenika za održavanje toplinske ravnoteže organizma jest i temperatura okoline u kojoj čovjek obavlja rad. Optimalna i što jednoličnija temperatura postiže se prirodnom ventilacijom, zatim mehaničkom (umjetnom} ventilacijom ili klimatizacijom. Pri tome moraju biti zadovoljeni neki osnovni uvjeti zaštite pri radu:

- Površina otvorenih grijaćih tijela ne smije prelaziti temperatura 80ºC, a ako prelazi mora se čvrstim zaštitnim napravama onemogućiti dodir s ovim tijelima.

- Grijača tijela moraju biti izvedena tako da ne omogućuju nastanak požara, a moraju biti sigurna i od mogućnosti dodira dijelova pod naponom.

- Temperatura toplinskog zraka pri zagrijavanju prostorija kaloriferima i dovođenju zraka ventilacijsko-klimatizacijskim cjevovodima ne smije biti veća od 60ºC ako se zrak dovodi s visine iznad3,5 mod poda, odnosno 40ºC ako je visina s koje se zrak dovodi manja. Također treba izbjegavati direktno nastrujavanje zraka na zaposlene radnike.

- Sustavom grijanja ne smije se u radnu prostoriju dovoditi dim, prašina i neke druge štetne tvari.

- Razlika temperature između zidova prostorije i zraka u njoj ne smije biti veća od 1 do 2ºC.

- Razlika temperature između zidova prostorije i zraka u njoj ne smije biti veća od 40ºC, jer će veća razlika izazvati prehladu ako radnik često izlazi iz radne prostorije i ponovno u nju ulazi.

 

S obzirom na vrstu rada i položaj radnika, pri relativnoj vlažnosti zraka od 50%, preporučuju se ove temperature u radnim prostorijama:

- za sjedeći rad: 19-20ºC

- za stojeći laki rad: 18ºC

- za stojeći teški rad: 17°C

- za stojeći vrlo teški rad: 15-16ºC

 

VLAŽNOST ZRAKA

Zrak u radnim prostorijama nije i ne smije biti nikada potpuno suh. Vlažnim zrakom nazivamo smjesu suhog zraka i vodene pare koja se uvijek, u manjim ili većim količinama, nalazi u zraku radnih i drugih prostorija u kojima se čovjek zadržava. Vlažnost zraka izražavamo odgovarajućim odnosima spomenutih veličina.

 

Apsolutna vlažnost je količina vodene pare koja se u određenom trenutku nalazi u jednom kubnom metru zraka (g/m3).

Maksimalna vlažnost je apsolutna vlažnost zraka u stanju zasićenja, to jest kada zrak pri određenoj temperaturi više ne može primati vodenu paru. Pri ovom stanju vodena se para počne kondenzirati na svim predmetima u prostoriji čija je temperatura niža od temperature zraka. Maksimalna vlažnost također se izražava u g/m3.

Relativna vlažnost dana je omjerom apsolutne i maksimalne vlažnosti, a pare koja bi se pri istoj temperaturi nalazila u zraku u slanju zasićenja, to jest:


                                                                                          Apsolutna vlažnost

                                                   Relativna vlažnost = ———————————

                                                                                          Maksimalna vlažnost

 

 

Relativna vlaga izražava se iznosom omjera, dakle od 0 do 1 ili u postocima (%) koje dobivamo kad taj iznos pomnožimo sa 100.

Sadržaj vlage je termin koji se također veoma četo koristi, a kazuje nam koja količina vodene pare otpada na masu od jednog kilograma suhog zraka koji se kao komponenta smjese nalazi u prostoriji. Izražava se u gramima po kilogramu suhog zraka (g/kg).

 

Relativna vlažnost zraka veoma je važna za održavanje optimalnih radnih uvjeta, a ovisi i o temperaturi. Pri nižoj temperaturi zrak se zasićuje prije nego pri višoj. Ako se na primjer vlažan ali nezasićen i zagrijan zrak naglo ohladi, može lako postići relativnu vlažnost od 100%. Dođe li do daljnjeg ohlađivanja, zrak će se osloboditi suvišne vode kondenzacijom u obliku rose (kapljica). Za niz tehnoloških procesa, pa i za čovjekov organizam može se smatrati povoljnim interval od 30 do 70% relativne vlažnosti. Ako tehnološkim procesom nije drukčije uvjetovano, uže granice relativne vlažnosti od 40 do 60% treba smatrati najpovoljnijim za organizam i treba ih se pridržavati.

 

BRZINA KRETANJA ZRAKA

Za ugodno osjećanje čovjeka u radnom prostoru vrlo je važan i odnos brzine strujanja zraka i njegove temperature. Za brzinu kretanja zraka vrijedi u osnovi pravilo koje kaže: što je veća brzina kretanja zraka, to mora biti veća temperatura zraka, a manji sadržaj vlage. Najpogodniji odnos brzine kretanja zraka i njegove temperature je ovaj:

- Brzina kretanja zraka   0,0       0,2         0,4      0,6   m/s

- Temperatura zraka       20        21         22,5    24,3   ºC


Brzina kretanja zraka mora biti prilagođena radu koji se u prostoriji obavlja. Za normalno kretanja pri radu povoljna je brzina strujanja zraka 0,5 m/s, a pri radu u prostorijama gdje se obavljaju teži fizički radovi brzina strujanja zraka može biti 0,2-0,5 m/s. Na stanje zraka znatno utječe i broj izmjena zraka u prostoriji. Izmjenom zraka smatramo odvođenje ukupnog volumena zraka iz prostorije i dovođenje iste tolike količine zraka u prostoriju. Primjerice, u administrativnim prostorijama i do osam izmjena na sat. Osim toga, u sanitarnim prostorijama mora dovođenje i odvođenje zraka biti izvedeno tako da se ostvari podtlak kako neugodi mirisi ne bi odlazili u druge prostorije.

 

TOPLINSKO ZRAČENJE

Intenzitet toplinskog zračenja od raznih predmeta nije isti, već ovisi o stupnju zagrijanosti pojedinih predmeta. Najčešći izvori toplinskog zračenja su:

- grijača tijela za zagrijavanje radnih prostorija,

- instalacije i armature za akumuliranje i transport toplinske energije,

- razne industrijske peći i sušare,

- vrući ingoti metala, odlijeva i kovani metali,

- odvodni kanal kroz koje se odvode tople tekućine,

- razni tehnološki procesi pri kojima se pojavljuje toplina i drugo.

Temperatura, vlažnost, brzina kretanja zraka i toplinsko zračenje četiri su faktora radne okoline koji se mijenjaju nezavisno jedan od drugoga, pa se u radnim prostorijama susreće vrlo često velik broj kombinacija vrijednosti tih faktora. Može se podnijeti visoka temperatura zraka ako je kombinirana s niskom relativnom vlagom i dovoljnom brzinom kretanja zraka. Isto tako, i niža temperatura zraka u prostoriji može biti ugodna, ako je veći sadržaj vlage u zraku.

 

Toplinska iscrpljenost je stanje poremećene termoregulacije pri kojem dominiraju znakovi zatajivanja cirkulacije. Nastaje kada je čovjek duže izložen povećanim toplinskim utjecajima. Toplinskoj iscrpljenosti ponekad prethodi osjećaj vrtoglavice, umor, glavobolja i mučnina, ali ona može nastati i naglo, bez ikakvih prethodnih simptoma. Tjelesna temperatura je obično snižena, koža vlažna, krvni tlak snižen, a bilo ubrzano.

 

Toplinski grčevi nastaju zbog velikog gubitka tekućine znojenjem i istovremenim gubitkom elektrolita. Grčevi obično nastaju naglo, bez prethodnih simptoma. Grčevi su spastičkog tipa i obično zahvaćaju one mišićne grupe koje su u toku rada najviše u akciji. Grčevi traju 1-3 minute i ponavljaju se obično u drugoj polovici radne smjene i na kraju rada, a još češće nakon završenog rada.

 

Toplinski udar (sunčanica) jest manifestacija potpunog zatajenja termoregulacije. Glavni simptom je vrio visoka tjelesna temperatura (41,6-43ºC), puls i disanje su ubrzani, koža suha i vruća.

Tim simptomima posljedica je sloma termoregulacijskog centra u mozgu zbog direktnog djelovanja toplinskog zračenja na glavu. U mnogim slučajevima u početnoj fazi dolazi do grcanja mišića. Toplinski udar je teško oštećenje i može završiti i smrću. Da ne bi došlo do toplinskih oštećenja, potrebno je poboljšati radne uvjete, pri izboru radnika uzimati one s odgovarajućim zdravstvenim sposobnostima. Da bi se spriječilo gubljenje soli i tekućine znojenjem, potrebno je uzimati napitke u toku rada koji sadrže dovoljno mineralnih soli, mineralnu vodu, voćne sokove, juhe i drugo.

Hladnoća također štetno djeluje na čovjekov organizam, pogotovo na radnike bolesne od reumatskih bolesti, kao i na one koji boluju od bolesti bronhija i krvnih žila. Budući da zaštitu od hladnoće nije moguće provesti u svim tehnološkim procesima (hladnjaci, zamrzivači, rashladna skladišta i drugo), propisano je da se radnicima moraju staviti na raspolaganje odgovarajuća osobna zaštitna sredstva za zaštitu od hladnoće, ako se moraju zadržavati u hladnim prostorijama zbog rukovanja ili posluživanja. Radnici koji rade pri niskim temperaturama zaštićuju se toplom zaštitnom odjećom, a u blizini radnog mjesta treba im osigurati i prostor za povremeno grijanje. Osobna zaštitna sredstva za zaštitu od hladnoće jesu ova:

zaštitne zimske kape: pletene, šubare, kožne podstavljene krznom, a prema potrebi sa štitnikom za čelo, potiljak i uši;

- zimske radne rukavice: platnene, vunene, kožne, podstavljene krznom;

- čizme za zaštitu od hladnoće: visina sare 25 do35 cm, kožne s podstavom od filca ili krzna, gumene s podstavom od filca ili krzna, platnene s podstavom od filca ili krzna;

- odjeća za zaštitu od hladnoće:

zaštitne bunde, kratke od ceradnog platna i podstave od krzna, s krznenim okovratnikom i kapuljačom podstavljenom prema potrebi,

zaštitni prsluci, s rukavima i bez njih, od ceradnog platna s krznenom pod­stavom

 

Zaštita od toplinskog zračenja provodi se:

- izoliranjem i pravilnim instaliranjem toplinskog zračenja

- postavljenjem zaslona od materijala koji ne propušta ili barem znatno sprečava toplinsko
zračenje

- postavljanje lokalne ventilacije na svim mjestima gdje se pojavljuju toplinska zračenja

- postavljanje opće ventilacije za uklanjanje topline iz industrijskih prostorija

- upotrebom odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu od toplinskog zračenja

- pravilnim održavanjem instalacija koje provode toplinsku energiju i pokrivanjem kanala kroz koje se odvode tople tekućine.

 

SNIŽENI ATMOSFERSKI TLAK

Pri obavljanju radova na većim visinama, kao što su radovi na visokim planinama, suočavamo se s pojavom smanjenja atmosferskog tlaka, a to znači i količina kisika. Do 1.500 mnadmorske visine radne se aktivnosti mogu odvijati bez teškoća. Na visinama od oko 1.700 mdo 3.300 mzbog sniženja tlaka pojavljuje se ubrzano i pojačano disanje, ubrzana srčana frekvencija i povišenje krvnog tlaka, pri čemu se smanjuju radne sposobnosti. Dakako da su pri težim poslovima spomenute pojave jače izražene. Na visinama većim od 3.300 mpojavljuje se opasnost i od težih oštećenja zdravlja. Nastaje umor, glavobolja, osjećaj pospanosti, mučnine i povraćanje, dolazi do krvarenja iz ušiju i nosa, poremećaja funkcije koordinacije, grčeva u mišićima i gubitka svijesti. Za postove u takvim uvjetima potrebne su posve zdrave osobe, a nužno je i prilagođivanje na sniženi atmosferski tlak, čime se mogu izbjeći pojave naglog dolaska u uvjete sniženog atmosferskog tlaka. Alpinisti uspijevaju postupnim prilagođavanjem i vrio sporim kretanjem doći i do visine od oko 7.000 mbez aparata s kisikom. Međutim, to su sportski podvizi, ponekad i s posljedicama.

 

POVIŠENI ATMOSFERSKI TLAK

Povišeni atmosferski tlak pojavljuje se i pri radu u kesonima (kesonska bolest) i pri ronilačkim radovima. Djelovanje povišenog atmosferskog tlaka manifestira se povećanim otapanjem dušika u krvi i tkivima. Naglim prelaskom u područje povišenog atmosferskog tlaka dušik otopljen u tkivu oslobađa se u krvi u obliku mjehurića, što može imati za posljedicu nastanak zračne embolije (bolest dekompresije). Najčešći simptomi jesu bolovi u zglobovima, a kasnije u mišićima i kostima. Simptom je i svrbež kože, a manje učestalo dolazi i do respiratornih smetnji (disanje) i vrtoglavice. I za rad u ovim uvjetima potreban je pravilan izbor radnika, a koristi se i metoda polaganog prilagođavanja. Osobe mlađe od 20 i starije od 40 godina uopće ne dolaze u obzir za rad u kesonu, a isto tako ni osobe s bolestima srca i kivnih žila, bubrega, pluća i središnjeg živčanog sustava. Jedina uspješna terapija bolesti dekompresije je rekompresija koja se obavlja u posebnim komorama na radilištu.

 

ZAŠTITNE MJERE

Suvremeni industrijski pogoni projektiraju se i grade tako da radnici imaju što po­voljnije mikroklimatske uvjete za rad.

Zaštitne mjere provode se:

- izoliranjem izvora toplinskog zračenja

- pravilnim instaliranjem toplinskih uređaja

- postavljanjem zaštitnih zidova, zaklona ili branika

- upotrebom klimatizacijskih uređaja u radnim prostorima

- automatizacijom radnih procesa

- upotrebom osobnih zaštitnih sredstava

 

Najtraženije usluge

Loading...

Novosti iz zaštite na radu

  • Travanj 18, 2024

    Radionica: Mentalno zdravlje na radnom mjestu

    Hrvatska udruga poslodavaca organizira radionicu pod nazivom: „MENTALNO ZDRAVLJE NA RADNOM MJESTU". Radionica će se održati 20. svibnja 2024. godine u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca koja se nalazi na adresi Radnička cesta 37a, 10000 Zagreb. Ova radionica predstavlja ključni dio projekta "Mental Health Toolkit for Human Resources Managers in the Workforce" (MH4HRM), u kojem Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje kao partner zajedno s brojnim europskim suradnicima. Ovaj projekt također uključuje aktivno sudjelovanje Hrvatske udruge poslodavaca kao jednog od ključnih dionika. Radionicu će voditi Helena Koren, magistra psihologije, i Petra Bekavac,…
    Nastavite čitati
  • Travanj 11, 2024

    Seminar: Obveze poslodavca vezane uz procjenu psihosocijalnih rizika i mjera prevecije - Praktični vodič za stručnjake kako preventirati psihosocijalne rizike

    Smart Biz organizira seminar pod nazivom: „Obveze poslodavca vezane uz procjenu psihosocijalnih rizika i mjera prevencije – praktični vodič za stručnjake kako prevenirati psihosocijalne rizike“. Seminar će se održati 09. svibnja 2024. godine s početkom u 09:00 sati u hotelu The Westin koji se nalazi na adresi Krsnjavoga 1, 10000 Zagreb. Seminar će pokriti sljedeće ključne teme: Razumijevanje psihosocijalnih rizika i stresa vezanog uz posao: Sudionici će naučiti prepoznavati različite psihosocijalne faktore koji doprinose stresu, sindromu izgaranja i mentalno-zdravstvenim izazovima na poslu. Osim toga, stjecat će uvide u kompleksnu psihološku, socijalnu i organizacijsku dinamiku koja ima utjecaj na dobrobit i produktivnost zaposlenih.
    Nastavite čitati
  • Travanj 09, 2024

    Video: Ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu

    U ovom edukativnom videu govorimo o ovlaštenicima poslodavca. Ovlaštenik poslodavca zaštite na radu je ključna figura u osiguravanju sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu. Njegova uloga obuhvaća implementaciju i nadgledanje sigurnosnih mjera, vođenje evidencija, osiguravanje pridržavanja propisa te obuku zaposlenika o sigurnosnim procedurama. Kroz edukativni video će te naučiti koje su uloge i odgovornosti ovlaštenika poslodavca. Ovaj video je nezaobilazan za sve koji su uključeni u upravljanje i provođenje zaštite na radu, od ovlaštenika do poslodavaca i zaposlenika. Video o ovlašteniku poslodavca za zaštitu na radu možete pogledati ovdje:
    Nastavite čitati
  • Travanj 04, 2024

    Seminar: Zaštita na radu na privremenim gradilištima 2024.

    eMarker d.o.o. organizira seminar pod nazivom „Zaštita na radu na privremenim gradilištima 2024.“. Seminar će se održati 24. travnja 2024. godine u 10:00 sati u hotelu „Diplomat“ Zagreb koji se nalazi na adresi Horvatova ulica 35B, 10000 Zagreb. Privremena gradilišta često su mjesta visokog rizika za ozljede, uključujući smrtne slučajeve, zbog neprimjene propisanih mjera zaštite na radu. Da bi se smanjio broj nesreća, donesen je Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima. Ovo usavršavanje pokriva tko mora primjenjivati Pravilnik i kako to učiniti, uključujući primjenu na različite vrste radova (npr. dogradnje, održavanje, rekonstrukcije). Objašnjavati će se kada je potrebno imenovati koordinatora za zaštitu na radu (ZNR) i izraditi plan izvođenja radova (PIR), kao i postupanje u specifičnim situacijama poput…
    Nastavite čitati
  • Ožujak 29, 2024

    Video: Povjerenik radnika za zaštitu na radu

    U ovom informativnom videu istražujemo ključne uloge i odgovornosti povjerenika zaštite na radu. Saznat ćete kako povjerenik igra ključnu ulogu u identifikaciji rizika, osiguravanju pridržavanja propisa i promoviranju kulture sigurnosti na radnom mjestu. Otkrit ćemo i kako povjerenici mogu postati važni između zaposlenika i uprave, olakšavajući komunikaciju i rješavanje problema. Povjerenik zaštite na radu je ključna figura u svakoj organizaciji koja se brine o sigurnosti i dobrobiti svojih zaposlenika. Njegova uloga obuhvaća identifikaciju potencijalnih opasnosti na radnom mjestu, pružanje savjeta i smjernica za sprječavanje ozljeda i nesreća te osiguravanje pridržavanja propisa o zdravlju i sigurnosti na radu. Video o povjereniku zaštite na radu možete pogledati…
    Nastavite čitati