Opasnosti i mjere zaštite pri radu s ručnim mehaniziranim alatom

Pod ručnim mehaniziranim alatom podrazumijeva se alat koje pokreče električna energija, tlačeni zrak ili motori s unutrašnjim sagorijevanjem.

ALATI NA ELEKTRIČNI POGON

Kod svakog alata kojeg pokreće električna energija postoji opasnost od električnog udara. Ručni mehanizirani alat upotrebljava se na različitim mjestima i u svim uvjetima. Tako ga zaposlenici upotrebljavaju u prašnim i vlažnim prostorijama, pri hladnom i toplom vremenu, te u različitim položajima. Tijekom rada, u unutarnjost takvih alata, kroz otvore za ventilaciju, prodire nečistoća i vlaga. Osim toga, ugljene četkice se trenjem po kolektoru troše, a njihovi sitni dijelovi u unutarnjosti stvaraju vodljivi sloj, koji smanjuje otpor izolacije. Radi toga kučište alata, ili metalni pristupačni dijelovi na alatu mogu doći pod napon i ako zaposlenik, pri korištenju takvog alata stoji na dobro vodljivom tlu ili dodiruje istovremeno neke vodljive  i uzemljene predmete (cjevovode, metalne konstrukcije i sl.), kroz njegovo tijelo može proteči električna struja i usmrtiti ga. Jednako je tako opasno, ako je oštećen dovodni kabel alata ili utikač. Također treba kod rada na većim udaljenostima od izvora električne energije (utičnice) posvetiti pozornost produžnom kabelu, da kod kretanja ljudi i vozila na dođe do njegovog oštećenja. Kod skupljanja produžnog kabela, uvijek ga treba prvo isključiti iz utičnice, a tek tada sakupljati.

Kod upotrebe ručnih mehaniziranih alata koji se u pravilu gibaju kružno, a manje pravocrtno ili kombinirano, zaposleniku prijeti opasnost od pokretnih dijelova alata. Osovina koja se giba velikom brzinom, kao i razni priključci koji se dodaju na alat, predstavljaju stalnu opasnost od zahvaćanja djelova odjeće ili tijela zaposlenika. Posebno su opasni razni priključci koji se dodaju alatima, a ne mogu se potpuno zaštititi, pa je s njima potrebno oprezno i sigurno rukovati.

Kod upotrebe ovih alata, zbog velike brzine, često dolazi do lomova dijelova materijala koji se obrađuje, pa je tijekom rada obvezna upotreba osobnih zaštitnih sredstava. Alat se može odložiti samo kad je potpuno zaustavljeno okretanje, u protivnom se može dogoditi da netko uzme taj alat i da se ozlijedi, jer se zbog velike brzine čini da alat miruje.

Opasnost od iskrenja postoji, ako se radovi s ovim alatom, obavljaju u blizini zapaljivih tekućina ili plinova. Naime, brojni ručni mehanizirani alat na pogon električnom energijom, iskri na kolektoru, a i kod radova na obradi metala dolazi do iskrenja. Kada se dvoji u postojanje smjese zapaljivih tekućina ili plinova na mjestu rada, treba obavijestiti neposrednog rukovoditelja, koji je dužan provjeriti koncentraciju smjese, te poduzeti potrebne mjere za siguran rad. Tek kada neposredni rukovoditelj odobri rad u tom prostoru, može se početi radom.

Opasnosti od neispravnog odlaganja ručnog mehaniziranog alata, posebno postoji kod radova na povišenim mjestima i podestima, gdje ovakav alat može pasti i ozlijediti druge zaposlenike. Alat se ne smije odlagati dok nije potpuno zaustavljeno njegovo okretanje i izvučen njegov utikač iz utičnice, jer to može biti uzrok nenadziranog kretanja alata po površini na koju je odložen i pri tome može nekoga ozljediti.

ZAŠTITNE NAPRAVE NA RUČNOM MEHANIZIRANOM ALATU

S obzirom da se ručni mehanizirani alat koristi kod izvođenja svih mogućih vrsta radova, koji se obavljaju u zatvorenim i otvorenim prostorima, te pod različitim uvjetima i na različitim mjestima, zaštitne naprave ugrađene na samim alatima imaju veliku ulogu u sprječavanju nezgoda. Na pojedinim vrstama alata nije moguće postaviti zaštitne naprave (bušilica), pa je kod rada s takvim alatom potreban puni oprez.

Ručna električna brusilica je često u upotrebi, a s obzirom na stalnu opasnost koja prijeti od rada s njom, obvezno je treba upotrebljavati sa štitnikom. Štitnik mora biti dovoljne mehaničke čvrstoće da može spriječiti ispadanje dijelova brusnog kola u slučaju loma. Otvor štitnika ne smije prelaziti 180 ⁰, a mora prekrivati , osim brusnog kola i kraja vretena, maticu i prirubnicu. U pravilu, štitnik mora prekrivati najmanje 1/2 brusnog kola, a ako se upotrebljavaju različite velićine brusnih kola, za svaku velićinu treba upotrijebiti odgovarajući štitnik. Štitnik mora biti tako izveden da je omogućeno lako i brzo skidanje, zbog izmjene brusnog kola.

Ako se u okviru tehnološkog postupka rad ne može obaviti štitnikom, tada se na brusno kolo moraju postaviti posebne zaštitne prirubnice. Promjer ovih zaštitnih prirubnica, vanjske i unutarnje, mora iznositi najmanje ˝  promjera brusnog kola.

Prijenosne električne kružne pile, za obradu drva, mogu biti izvedene s vlastitim elektromotorom ili mogu biti takve izvedbe da je na njih potrebno priključiti bušilicu. U jednom i drugom slučaju, list pile mora biti potpuno zaštićen. Dopušta se da otvor na oklopu  pile bude maksimalno 10⁰. Veći dio oboda pile je pri tome čvrsto zaštićen oklopom, dok se donji dio koji je u zahvatu zaštićuje pomićnim oklopom. Naslon pile se jednako tako može zakretati i to radi dubine piljenja ili mijenjanja kuta zahvata pile. Smjer vrtnje mora biti jasno označen na oklopu ili listu pile.