Upotrebljavamo kolačiće za poboljšanje naših usluga. Korištenjem ove stranice, pristajete na kolačiće. Informacije.
Popravak i punjenje aku-baterija
Opasnosti koje postoje pri radu s aku-baterijama mogu se uglavnom svrstati u tri grupe: opasnost od neposrednog dodira tijela odnosno kože radnika s kiselinom ili lužinom, opasnost pri udisanju plinova, para i prašine što se pojavljuju pri popravcima i punjenju aku-baterija, te opasnost od požara i eksplozije uslijed pojave eksplozivne smjese u zraku pri punjenju. Radnici najčešće dolaze u dodir s kiselinom ili lužinom kod pripremanja elektrolita, odnosno pri transportu, pretakanju ili nadolijevanju aku-baterija. Zbog toga, pri takvim radovima, treba da se poduzimaju odgovarajuće mjere zaštite. Pretakanje kiseline iz staklenih posuda mora se obavljati pomoću posebne naprave, takozvane „ljuljačke", na koju posuda mora biti dobro učvršćena, čime se postiže zaštita od prevrtanja ili razbijanja posude kao i zapljuskivanja, štrcanja ili prelijevanja tekućine. Pretakanje kiselina može se obavljati i pomoću ručnih crpki koje su sigurnije od ljuljački. Najopasnije je svakako pretakanje isisavanjem zraka ustima iz cijevi. Ni u kojem slučaju ne isisavajte ustima zrak iz cijevi radi pretakanja kiselina.
Kod pripremanja elektrolita za olovne akumulatore najveću opasnost predstavlja prskanje kiselina po tijelu ili u oči zbog nepravilnog postupka. Naime, prilikom pripremanja otopine sumporna kiselina se mora u tankom mlazu ulijevati u destiliranu vodu uz stalno miješanje odgovarajućim priborom, kao što je na primjer. stakleni štapić. Kod obratnog postupka, to jest kad bi se voda ulijevala u kiselinu, došlo bi do vrlo brze reakcije, pri čemu bi voda počela ključati pa bi kapljice vode i kiseline prskale na sve strane. Pazite! Sumpornu kiselinu uvijek morate ulijevati u destiliranu vodu (KUV – kiselina u vodu), a ne obratno (VUK – voda u kiselinu).
Pri nadolijevanju aku-baterija također može doći do dodira s kiselinom. Zbog toga se taj posao mora obavljati pomoću posebnih posuda ili ručnih crpki. Pri skidanju, prijenosu te popravku treba također poduzimati mjere zaštite od dodira s kiselinom. Aku-baterije u pravilu treba prevoziti, a ne prenositi. Za prevoženje treba koristiti posebna kolica na kojima su baterije dobro pričvršćene. Radnici koji rade na pripremanju elektrolita moraju pri radu koristiti osobna zaštitna sredstva i to: zaštitne naočale s nepropusnim okvirom, zaštitne gumene rukavice, štitnik za podlakticu, te pregaču iz plastike i gumenu obuću. Ako unatoč opisanim mjerama zaštite dođe do kontakta kiseline ili lužine s kožom, potrebno je ta mjesta vrlo brzo obrisati suhom krpom i neutralizirati desetpostotnom otopinom sode u vodi ako je elektrolit kiselina, odnosno, petpostotnom otopinom borne kiseline ako je elektrolit lužina, a zatim ozlijeđena mjesta isprati velikom količinom vode. U slučaju da kapljice kiseline ili lužine dospiju u oko, potrebno je isprati ga velikom količinom vode na posebnoj slavini za ispiranje. U svakom slučaju dodira kiseline ili lužine s kožom ili sluzokožom zatražite liječničku pomoć.
Štetni plinovi i pare, koji se pojavljuju pri punjenju aku-baterija, mogu imati štetno djelovanje na organizam radnika. Zbog toga se punjenje baterija mora obavljati u posebnim prostorijama u kojima se ne smiju ostavljati posude sa kiselinom ili lužinom. Takve prostorije moraju imati izvedenu ventilaciju za odvođenje štetnosti izvan prostorije. Popravci aku-baterija također se moraju obavljati na mjestima gdje je provedena ventilacija, kako bi se eventualna prašina ili pare olova odvodile neposredno s mjesta gdje nastaju.
Zaštita od požara i eksplozije s aku-baterijama provodi se uglavnom u prostorijama za punjenje, gdje nastaju eksplozivne smjese plinova, i to provođenjem ventilacije i sprečavanjem nastanka iskre odnosno pojave otvorenog plamena. Zbog toga u toj prostoriji nije dozvoljeno pušenje, unošenje otvorenog plamena ili grijalice s otvorenim grijačima. Električna instalacija mora biti tako izvedena, da ne postoji opasnost nastanka iskre, a spajanje aku-baterija mora se izvesti pomoću posebnih stezaljki. Nemojte spajati aku-baterije omatanjem žice oko kontakata, već koristite samo odgovarajuće stezaljke.
Rad na akumulatorskoj bateriji
Ako se akumulatorske baterije prevoze kolicima, prethodno se moraju osigurati od pomicanja odnosno od prolijevanja kiseline. Pri ručnom prijenosu akumulatorskih baterija moraju se poduzimati mjere opreza protiv prolijevanja elektrolita (otopina sumporne kiseline ili lužine) na odijelo i obuću radnika. Pri skidanju, prijenosu, punjenju, popravku i drugom sličnom radu sa akumulatorskim baterijama moraju se poduzimati odgovarajuće mjere protiv prolijevanja elektrolita po tijelu, obući i odijelu radnika. Ako se elektrolit prolije na tijelo radnika mjesto opekotine treba odmah obrisati suhom krpom i neutralizirati desetpostotnom otopinom sode u vodi ako je elektrolit kiselina odnosno petpostotnom otopinom borne kiseline ako je elektrolit lužina a zatim povrijeđeno mjesto isprati mlazom vode.
Prilikom pripremanja otopine sumporne kiseline, kiselina se mora u tankom mlazu sipati u destiliranu vodu. Pretakanje mora se vršiti napravama za pretakanje (sisaljka, ljuljačka za balone, pumpa, sifon i slično). Ako je zatvarač posude u kojoj se nalazi kiselina ili lužina obložen parafinom, parafin treba otopiti oblaganjem grla posude krpom umočenom u vrelu vodu. Ručno drobljenje i usitnjavanje jetkog kalijevog hidroksida mora se vršiti na način kojim se sprečava rasprskavanje njegovih čestica. Otapanje kalijevog hidroksida treba vršiti u čistoj posudi od čelika, stakla ili plastične mase, nalijevanjem destilirane vode. Kalijev hidroksid mora se čeličnim ili staklenim štapićima miješati do njegovog potpunog otapanja. Radnici koji pripremaju elektrolit moraju biti opremljeni odgovarajućim osobnim zaštitnim sredstvima. Radnici moraju biti posebno osposobljeni za pripremanje elektrolita i za pružanje prve pomoći kod opekotina zadobivenih od kiselina ili lužina. Posude sa elektrolitom moraju se pažljivo prenositi nosiljkama ili prevoziti kolicima, uz pomoć dvaju radnika. Za vrijeme prijenosa odnosno prijevoza, posude moraju biti dobro zatvorene. Punjenje i formiranje olovnih i alkaličnih akumulatorskih baterija mora se vršiti u posebno opremljenim prostorijama, a u kojima se ne smiju ostavljati posude sa sumpornom kiselinom ili kalijevim hidroksidom.
Akumulatorske baterije postavljene za punjenje i formiranje moraju biti s napojnom mrežom čvrsto spojene pomoću stezaljki za olovne polove akumulatora sa kiselinom ili posebnim naglavcima kod akumulatora sa lužinom, radi sprečavanja iskrenja. Spajanje akumulatorskih baterija žicama nije dopušteno. U prostoriju za punjenje i formiranje akumulatorskih baterija ne smije se ulaziti sa otvorenom vatrom niti se u njoj smije pušiti i paliti šibica, a generatori, elektromotori, električni uređaji i instalacija za osvjetljenje u prostoriji, moraju biti zaštićeni od iskrenja. U prostoriji za punjenje i formiranje akumulatorskih baterija i u prostoriji za čuvanje kiselina i lužina moraju biti umivaonici i posude sa l0% otopine sode ili 5% otopine borne kiseline zavisno od vrste elektrolita u akumulatorskim baterijama. U prostoriju za punjenje i formiranje akumulatorskih baterija smiju ulaziti samo osobe koje rade na tim poslovima.
Najtraženije usluge
Loading...
Novosti iz zaštite na radu
-
Listopda 21, 2025Hrvatska udruga poslodavaca u sklopu kampanje Healthy Workplaces Campaign – Safe and healthy work in the digital age (EU-SOHA) organizira radionicu na temu „Digitalna transformacija i zaštita na radu”. Radionica će se održati 27. listopada 2025. godine s početkom u 09:30 do 13:00 sati na adresi Radnička cesta 37a, 10 000 Zagreb. Plan i program: 09:00 – 09:30 - Registracija sudionika 09:30 - 09:40 - Uvodni govor, Nenad Seifert, direktor regionalnog ureda Rijeka, Hrvatska udruga poslodavcaNastavite čitati -
Listopda 16, 2025Europska ustanova za obrazovanje odraslih provodi formalne programe osposobljavanja iz područja zaštite na radu, s posebnim naglaskom na sigurno rukovanje dizalicama i platformama. Polaznici tijekom edukacije stječu praktična znanja i certifikate priznate u praksi, čime se osigurava da su timovi spremni za rad u stvarnim uvjetima, u skladu s propisima o sigurnosti na radu. U području zaštite na radu, posebno u sektorima proizvodnje i građevinarstva, pravilno rukovanje teretom ima presudnu ulogu u sprječavanju ozljeda i nezgoda na radnom mjestu. Svaka pogreška može dovesti do ozbiljnih posljedica – od ozljeda radnika do oštećenja opreme i usporavanja procesa. Kako bi se smanjili rizici i povećala sigurnost, važna je kontinuirana edukacija zaposlenika. Osposobljeni radnici rade sigurnije, učinkovitije i pridonose profesionalnom ugledu svojih…Nastavite čitati -
Rujan 23, 2025U organizaciji časopisa Zaštita, uz pokroviteljstvo Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) i podršku Hrvatske udruge za zaštitu od požara (HUZOP), Udruge za promicanje zaštite (UPZ) i Slovenskog združenja za požarno varstvo organizira 25. rujna 2025. godine konferenciju pod nazivom „Vatrodojava i zaštita od požara“. Konferencija će se održati u Zagrebu, u hotelu Westin. Vatrodojavni i protupožarni sustavi ključni su za pravovremenu detekciju požara, čime se značajno smanjuje rizik od ozljeda na radu i smrtnih slučajeva te sprječavaju velike materijalne štete. Upravo je prevencija požara i osiguranje sigurnosti radnika u poslovnim, industrijskim i stambenim objektima jedan od prioriteta svakog ozbiljnog sustava zaštite na radu.Nastavite čitati -
Rujan 22, 2025Kategorije: Događaji u najaviHUSZNR, Hrvatska udruga stručnjaka zaštite na radu organizira stručni skup pod nazivom „Djelovanje stručnjaka zaštite na radu i provedba zaštite na radu kod poslodavca“ koji će se održati 26. rujna 2025. godine od 10:00 do 14:00 sati u Dvorani NZJZ A. Štampar, Mirogajska 16, Zagreb. Plan i program: 10:00 - 10:15 - Pozdravna riječ (Predsjednik / dopredsjednica HUSZNR i gosti) 10:15 – 10:45 - Uloga stručnjaka zaštite na radu u poslovanju poslodavaca, uloga i način provedbe ZNR te odgovornost stručnjaka zaštite na radu (mr. sig. Zlatko Videc, dipl. ing., predsjednik HUSZNR)Nastavite čitati -
Rujan 03, 2025Kategorije: Događaji u najaviZnanstveno-stručni časopis „Sigurnost“ i ZIRS učilište organiziraju „RADIONICU IV“ o zaštiti na radu uoči 25. jubilarne nacionalne konferencije „Sigurnost i zdravlje na radu: Izazovi i prilike“. Radionica će se održati 16. rujna 2025. godine na adresi Ulica grada Vukovara 68 u Zagrebu. Sudionicima, bilo da su stručnjaci ili zainteresirani pojedinci, pruža se prilika za unapređenje kompetencija kroz praktična predavanja i konstruktivne rasprave. Plan i program: 09:00 – 11:30 - Primjeri sudske prakse u području sigurnosti i zdravlja na radu; kako spriječiti propuste na konkretnim primjerima (Ivan Petrošević, dipl. iur., suradnik časopisa „Sigurnost“)Nastavite čitati