Psihofiziološki napori

Pri radu se mogu pojaviti prekomjerni psihofiziološki napori koji mogu izazvati određene reakcije, a ako su opterećenja naročito velika može doći i do oštećenja zdravlja odnosno do pojave različitih psihosomatskih bolesti (stres). Najčešći izvori psihofizioloških napora javljaju se pri poslovima koji zahtijevaju opažanje i primjenu raznih signala, na primjer akustičkih, optičkih i drugo, a naročito u situacijama značajnim za osobnu sigurnost kao i sigurnost drugih, pri radu u smjenama te za vrijeme noćnog rada, na poslovima koji obuhvaćaju odnose sa suradnicima, pri vođenju poslova i drugo.

Napredak u znanosti, nova tehnološka otkrića, internet, razvoj informacija, prometa i telekomunikacija - sve je to učinilo život suvremenog čovjeka lagodnijim i u mnogo čemu jednostavnijim, no iz iskustva znamo da ništa nije crno-bijelo i da sve ono što nam se naizgled čini sasvim jednoznačno ima i drugu, malo manje privlačnu stranu. Stres može biti povezan sa stvarima na poslu, jednako kao i izvan njega. Problemi koje ljudi imaju izvan posla u kombinaciji s pritiskom na radnom mjestu vode tome da se znatno smanjuje učinkovitost rada. Stoga je potrebno biti razumljiv prema kolegama u toj poziciji jer je to i u vašem interesu.

Biti dovoljno dobar

Što znači biti uspješan u vremenu u kojem su novac, stjecanje profita i ekonomska moć postale za većinu temeljne vrijednosti kojima se podređuje sve ostalo? Treba imati na umu da je poslovni uspjeh relativan pojam, i da bez obzira na sve njegove naoko privlačne i laskave strane nerijetko uzima prevelik danak i ostavlja nepovratne posljedice. Te posljedice osobu mogu promijeniti do temelja, narušiti njeno zdravlje, ali - možda još gore - uzdrmati samopouzdanje, vjeru u svoje mogućnosti i domete te joj usaditi snažni i često posve iracionalni strah od neuspjeha. Nekad je sasvim u redu pustiti drugoga da bude u pravu i biti drugi kad znaš da si oduvijek prvi.

Zašto se i kada stres na poslu najčešće javlja?

Gotovo je neizbježno podleći stresu vezanom za posao, to je pojava s kojom se prije ili kasnije susretne svaki čovjek bez obzira na zanimanje i radno mjesto. Stres kao psihičko stanje nastaje kad je pojedinac suočen s nekim za njega osobno prijetećim događajima i situacijama koje s obzirom na svoje mogućnosti i vanjske okolnosti nije u stanju riješiti. Ovdje se najčešće ubrajaju nemogući zahtjevi šefa, nerješivi problemi, neslaganje i nerazumijevanje kolega, preopterećenost količinom posla i slično. Tipični simptomi stresnog stanja su pojačano lupanje srca, plitko i ubrzano disanje, koje nekada može biti i otežano pa osoba ima osjećaj da "ostaje bez daha", glavobolja, umor, različiti tikovi, mučnina, bol u želucu, pojačano znojenje ruku, slaba cirkulacija i slično. Psihološki su simptomi također raznoliki i obuhvaćaju stanja kao što su anksioznost, nedostatak koncentracije, frustriranost, nemir, agresivnost, nesanica, a u težim slučajevima i depresija. Simptomi stresnog stanja ne samo da su sami po sebi neugodni, već i sputavaju osobu u njezinom optimalnom djelovanju na poslu i tako izazivaju dodatni stres, čime se stvara poznati začarani krug.

Koje su najbolje strategije nošenja sa stresom na radnom mjestu?

Nisu svi poslovi jednako stresni. Posao vatrogasca, policajca ili liječnika u hitnoj pomoći zasigurno je mnogo stresniji od posla sveučilišnog profesora ili blagajnice u trgovini, iako i takva zanimanja bez sumnje mogu biti i ponekad jesu izrazito stresna. Neka istraživanja pokazuju da u Sjedinjenim Američkim Državama više od 40% zaposlenih tvrdi da rade "izrazito stresan posao", dok jedna četvrtina njih navodi vlastiti posao kao najveći stresor u životu. Pretpostavljamo da statistike nisu ništa ljepše ni na našim prostorima.

- Najvažnije je svakako realno sagledati situaciju u kojoj se nalazite. Ako osjećate da je zahtjev koji je stavljen pred vas uz sve vaše napore ipak neizvediv - odustanite, nemojte dopustiti da vas vlastiti ponos i taština sputavaju u donošenju prave odluke.

- Uvijek pokušajte sagledati problem s više gledišta, stvari su često drugačije nego što se na prvi pogled čini. Sjetite se svoje obitelji, prijatelja, nekih problema sa zdravljem koje ste možda u prošlosti imali, pa ćete sasvim jasno moći doživjeti pravu veličinu problema kojeg imate na poslu.

- Razgovarajte s bliskim osobama. Najgore je začahuriti se u vlastiti vakuum i ne dopuštati nikome da dođe do vas. Razgovor uvijek pomaže jer samim time što izgovorite ono što vas muči na glas osjećat ćete se rasterećenije, a ujedno pružate priliku drugoj osobi da iznese svoje mišljenje

- Na poslu je izrazito bitna dobra organizacija. Vođenje računa o nadolazećim obavezama, koje je vrlo pametno zapisivati u kakav planer ili kalendar, urednost i uhodanost na radnom mjestu, procjena važnosti pojedinih zadataka i sukladno tome redoslijed u njihovu rješavanju - sve to iako možda naizgled banalno može unaprijed spriječiti pojavu mnogih nepredviđenih stresnih situacija.

- Nemojte se previše ljutiti na sebe kada pogriješite. Ima jedna stara latinska poslovica koja kaže: "Griješiti je ljudski, ali je u pogrešci ustrajati ludo". Imajte na umu da ste nesavršeni i prema tome podložni pogreškama, ali istovremeno nemojte zaboraviti učiti iz svojih propusta kako se oni više ne bi pojavljivali u budućnosti.

Komunikacija na poslu i stres - prvo je lijek za drugo

Kvalitetni međuljudski odnosi, pa tako i oni na poslu nikada ne nastaju slučajno, već su uvijek rezultat međusobne komunikacije i uvažavanja. Kvalitetna komunikacija i rad u grupi otvaraju prostor za nove ideje i rješenja problema jer na taj način ljudi dijele svoje iskustvo i znanje. Zadržite profesionalnost, ali istovremeno nemojte biti hladni prema svojim kolegama, pokažite iskreni interes za ono što vam imaju reći i dajte im do znanja da ih uvažavate kao osobe. Važno je naučiti kontrolirati svoje emocionalne reakcije i ne pokazivati otvorenu antipatiju prema drugima. Ne zaboravite ni na kvalitetnu komunikaciju s nadređenima. Iako je mnogima na to prva asocijacija ulizivanje i podilaženje, dobar odnos sa šefom može počivati na sasvim drugačijim temeljima. Ne budite zlopamtilo i imajte suosjećanje za druge, jer se često iza hladne i stroge maske krije ranjiva i nesretna osoba.

Stres nije slabost i ne morate zbog toga patiti. Vaš poslodavac ima obvezu da zaštiti vaše zdravlje te će svaki dobar poslodavac cijeniti svaku sugestiju koju imate da se smanji stres na poslu. Stres na poslu je simptom organizacijskih problema, a ne slabosti pojedinca.