Psihofiziološki napori pri uredskim poslovima

Stres i problemi mentalnog zdravlja najozbiljniji su problemi na mjestu rada za oko petinu radnika u Europskoj uniji. Oko dvije trećine radnika izloženo je čimbenicima psihosocijalnog rizika koji mogu prouzročiti te probleme.



Stres može utjecati na vaš posao.

Vidljivo je u sljedećemu:

- izgubljeni su dani u kalendarskoj godini

- nizak je moral

- smanjena je radna učinkovitost.

 

Stres može pogoditi i pojedine radnike i utjecati:

na radnu učinkovitost

na tjelesno i mentalno zdravlje i dobrobit

na međuljudske odnose.

Psihosocijalnim rizicima na mjestu rada može se uspješno upravljati. Ove informacije pomoći će vam da bolje razmislite o stresu i psihosocijalnim rizicima i pružit će vam najbolji pristup ovoj problematici.

 

ŠTO JE STRES?


Stres označava stanje kada se čovjek teško nosi s teškoćama

Ljudi doživljavaju stres na poslu kad osjećaju da postoji neravnoteža između zahtjeva koji se pred njih postavljaju na poslu i tjelesnih i mentalnih resursa koje imaju na raspolaganju za suočavanje s tim zahtjevima. Kada spoznaju da imaju dovoljno vremena za obavljanje svih potrebnih poslova i osvijeste svoje emotivne i kognitivne sposobnosti potrebne za neke poslove, lakše će uravnotežiti poslovne zahtjeve.  Premda je doživljaj stresa psihološke naravi, stres nepovoljno utječe i na tjelesno  zdravlje ljudi.


Stres nije isto što i pritisak

Neki ljudi koriste riječ „stres“ da bi izravnali odnos prema zahtjevima i izazovima s kojima se suočavaju, a koje možemo nazvati pritiskom. Stres je različit od pritiska koji je prirodno dio života. Izvori takva pritiska mogu biti na poslu, ali i ili izvan njega. On može poprimiti mnoštva oblika, kako unutarnjih (npr. želja za obavljanjem dobrog posla) tako i vanjskih (npr. rokovi koje nam nameću drugi). Ljudi rade bolje pod određenim, ali ne prevelikim, pritiskom. Svi trebamo određenu količinu pritiska da bismo radili dobro, ali netko ga treba  više (ili manje) od drugih kako bi radio najbolje što može.


Stres je povezan s poslom i nije bolest

Premda ljudi govore da pate od stresa, ono što doista misle jest da pate zbog djelovanja stresa. Kako je opisano u ovom e- vodiču, to djelovanje može loše utjecati na naše osjećaje, misli ili ponašanje. Neki ljudi mogu osjećati depresiju ili tjeskobu jer se ne mogu s njima nositi. Drugi mogu imati teškoće s koncentracijom ili jasnim razmišljanjem. Neki mogu uvijek osjećati umor. Usprkos tomu oni se ne mogu  opustiti ili dobro naspavati zbog čega su još umorniji. Drugi će postati povučeni ili manje razgovorljivi.


Od stresa se možete razboljeti

Iako stres nije bolest, od njega se možemo razboljeti jer on utječe na naše tjelesne funkcije. Kod nekih ljudi te promjene u tijelu mogu oslabiti obrambene mehanizme pa su oni izloženiji raznim infekcijama i osjećaju se izmorenima. Njihov oporavak od manje teških bolesti kao što su prehlada ili viroza može potrajati i dulje, a posjekotinama, ranama ili modricama treba dulje da zacijele.

Stres ne utječe na svakoga na isti način. To je dio prirodne različitosti i nije znak slabosti pojedinca. Kao što ne krivimo one kojima je oštećen sluh zbog djelovanja buke, tako ne smijemo osuđivati ni one koji se teško nose sa zahtjevima na svom poslu.


Stres mogu prouzročiti drugi čimbenici

Stres ne mora biti prouzročen samo psihosocijalnim čimbenicima rizika na poslu. Ako imate problem kod kuće, može vam biti teže nositi se s njim na poslu budući da problemi ne nestaju kada dođemo na radno mjesto. Opet, ovo preklapanje poslovnog i privatnog nije tako neuobičajeno. Samo zato što neka osoba može biti izložena glasnoj buci u diskoteci ili dobiti križobolju zbog nošenja namještaja, to ne znači da poslodavci ne moraju uvažavati buku ili rizike ručne manipulacije na poslu.

Neki ljudi mogu početi piti alkohol ili uzimati druge opijate koji im pomažu da se opuste. Iako oni mogu pružiti određeno kratkotrajno olakšavanje, to ne rješava problem i može dovesti i do ovisnosti ili drugih neželjenih posljedica za tjelesno ili mentalno zdravlje.

Dakle, stres na poslu nije aktivacija ili pritisak i nije nešto što nam je potrebno. To je nešto što doživljavamo kada situacije na poslu nisu dobro uređene, stoga moramo učiniti nešto u vezi s tim.

 

REAKCIJE NA STRES


 


Reakcije na stres mogu biti:

 

Emocionalne

Radnik može pokazati emocionalne promjene kao što su:

  • razdražljivost
  • tjeskoba
  • loše raspoloženje
  • povučenost
  • zamor
  • problemi s kolegama.

Kognitivne

Može se primijetiti da radnik ima poteškoća:

  • s koncentracijom
  • s pamćenjem
  • s odlučivanjem
  • u suočavanju s novim stvarima.
  • u iskazivanju pozitivnog pristupa problemu.


Promjene u ponašanju

Stres može promijeniti način ponašanja ljudi. Neki efekti mogu izgledati beznačajno, drugi poprilično ozbiljno. Može se primijetiti da netko:

  • usvaja nervozne navike kao što je grižnja noktiju
  • povećava sklonost alkoholu, duhanu ili drugim opojnim drogama
  • postaje povučeniji u sebe
  • postaje nespretan ili nemaran
  • pokazuje loš osjećaj za vrijeme
  • postaje nasilan i agresivan.


Tjelesno ili mentalno obolijevanje

Duga i stalna izloženost stresu može dovesti do tjelesnog i mentalnog obolijevanja. Ona također može smanjiti prirodni imunitet i učiniti nekoga podložnim drugim zdravstvenim problemima. Može se primijetiti:

  • dolazak na posao u lošem stanju
  • duže i/ili češće izostajanje s posla.


Kako to djeluje na moj posao?

Vaš posao može biti zahvaćen problemima na razne načine, a to može rezultirati povećanjem troškova osoblja kao i smanjenjem dobiti.

Približno polovica izostanaka s posla može se povezati sa stresom:

  • bolovanje zbog obolijevanja povezanog sa stresom
  • obolijevanje neizravno povezano sa stresom (ili pogoršano zbog njega)
  • bolovanje kao način borbe protiv stresa
  • bolovanje zbog slabog zalaganja/niskog morala.

Smanjenje učinkovitosti na poslu zbog stresa stoji dvostruko više od izostajanja:

  • ne radi se tako učinkovito
  • loša je koncentracija radnika
  • radnik teško donosi odluke
  • osjeća zamor
  • ima loš osjećaj za vrijeme.

Stres na poslu može dovesti do pet puta više nesreća jer su prisutni:

  • loša koncentracija
  • rizično ponašanje
  • vremenski pritisak
  • nedostatak komunikacije.

Izostajanje s posla prouzročeno stresom može trajati mnogo duže od onog prouzročenog drugim čimbenicima.

Primjerice, podatci nam govore da izostajanje s posla zbog stresa traje čak 40 % duže od izostajanja zbog mišićno-skeletnih problema.


Što mogu učiniti da pomognem?

Smanjivanje psihosocijalnih rizika na poslu dobro je i za tvrtku i za radnike. Dobar pristup smanjivanju tih rizika i upravljanje rizikom od stresa na poslu vjerojatno obuhvaća kombinaciju mjera.

Kao i u slučaju svih opasnosti na mjestu rada smanjenje rizika trebalo bi imati prednost, a to je i pravna obaveza. Međutim, tu su i druge stvari koje također možete učiniti što, iako nije obavezno , predstavlja sastavni dio dobre prakse upravljanja. One pomažu u održavanju dobre psihosocijalne radne okoline sa zdravim, učinkovitim radnicima.


Kako razlikujem rani pritisak i stres koji je loš za moje zdravlje?

Vama su potrebni određeni zahtjevi ili pritisak kako biste učinkovito radili, kako biste bili u stanju pripravnosti i motivirani da uspješno radite svoj posao. Možda osjećate da dobro radite pod pritiskom i to vam je draže, nego da nemate dovoljno posla (neki ljudi smatraju da je nedostatak pritiska dosadan i stresan). Međutim, ako smatrate da vam razina pritiska otežava dobro obavljanje posla, da morate koristiti prečace i riskirati kako biste završili posao, tada to nije bilo dobro. Ako se okolnosti ne poboljšaju, mogli biste osjećati da se više ne možete nositi s tom razinom pritiska i da osjećaji stresa mogu porasti. Katkad nije promjena radnih zahtjeva ono što vodi do toga, već povećani zahtjevi ili problemi kod kuće koji vam oduzimaju više vremena i pozornosti i posljedično utječu na osjećaj stresa na poslu.


Je li moja greška ili slabost to što doživljavam stres povezan s poslom?

Nije slabost. Svi smo mi različiti i svi imamo različitu razinu tolerancije prema izazovima koji se stavljaju pred nas.


Kakva je moja odgovornost u odnosu na psihosocijalne rizike na poslu?

Kao radnik odgovorni ste za to da pazite na svoje zdravlje i da na posao dolazite zdravi. Također vam je dužnost da budete svjesni mogućih rizika za zdravlje i sigurnost vas samih i drugih na mjestu rada i da izrazite zabrinutost svom poslodavcu, ako postoji razlozi za nju. Moguće je da je stres jedan od takvih rizika i ne biste ga trebali smatrati različitim od bilo kojeg drugog rizika na poslu, kao što su na primjer neispravni štitnici ili sustavi za izvlačenje. Stres može smanjiti vašu koncentraciju i loše utjecati na donošenje odluka na poslu. Učinkoviti koraci za smanjivanje rizika od stresa često uključuju provođenje promjena i vi trebate surađivati sa svojim poslodavcem kako biste radeći zajedno pronašli moguća rješenja i primijenili ih na svoj posao.


Tko je podložan stresu?

Bilo tko može biti pogođen stresom. Kao i u slučaju ostalih rizika za vaše zdravlje, poput buke ili kemikalija na mjestu rada, različiti ljudi pogođeni su stresom u različitoj mjeri.


Može li se stres liječiti?

Stres nije bolest tako da za njega nije potreban lijek. Međutim, stres na vaše tijelo može imati razne učinke, kao što je podizanje krvnog tlaka, što može dovesti do drugih bolesti ili pogoršati postojeće, a njih je potrebno liječiti.

Kao i u slučaju mnogih drugih problema najvažnije je njihovo rano uočavanje i borba protiv njih. Uobičajeni problemi s mentalnim zdravljem, kao što su depresija ili tjeskoba, uobičajene su posljedice utjecaja stresa na zdravlje. Većina radnika koja dođe u takvo zdravstveno stanje potpuno se oporavlja nakon što se riješe njegovi uzroci.

 

 

Najtraženije usluge

Loading...

Novosti iz zaštite na radu

  • Svibanj 17, 2024

    Edukacija: Odnosi s javnošću i medijima

    Poslovno učilište organizira edukaciju pod nazivom „Odnosni s javnošću i medijima“. Edukacija će se održati 06.06.2024. godine s početkom u 9:00 sati u Zagrebtower-u koji se nalazi na adresi Radnička cesta 80, 10000 Zagreb. Odnosi s javnošću i medijima brzo se mijenjaju i napreduju, zahtijevajući stalno usavršavanje. Menadžeri, zaposlenici i početnici u ovoj dinamičnoj branši trebaju stalno unapređivati svoje tehnike i alate kako bi efikasnije obavljali svakodnevne zadatke i imali više vremena za veće projekte.Radionica je osmišljena da vam za samo 4 sata pruži najnovije informacije i unaprijedi vaše znanje o PR alatima i tehnikama. U maloj i interaktivnoj grupi, praktično ćete vježbati organizaciju i pripremu pisanih i usmenih komunikacijskih alata za medije,…
    Nastavite čitati
  • Svibanj 07, 2024

    Video: Ključni aspekti zaštite na radu za ovlaštenike i povjerenike

    Dobrodošli u naš edukativni video namijenjen poslodavcima, ovlaštenicima i povjerenicima za zaštitu na radu. Bilo da ste novi u ovoj temi ili se želite usavršiti, saznat ćete više o vašim obvezama prema Zakonu o zaštiti na radu i važnosti sigurnosti na radnom mjestu. U Republici Hrvatskoj, svaki poslodavac mora organizirati sustav zaštite na radu kako bi spriječio ozljede i zdravstvene rizike te kontinuirano poboljšavao sigurnost zaposlenika. Zaštita na radu nije samo zakonska obveza, već i moralna odgovornost koja može spriječiti ozbiljne posljedice za pojedince i društvo. Cilj je stvoriti sigurno radno okruženje i prevenirati ozljede na radu. U nastavku videa istražujemo kako implementirati ove prakse u vašem poslovanju.
    Nastavite čitati
  • Svibanj 03, 2024

    Online seminar: Zaštita na radu obveze poslodavca

    edukacijE.hr organizira online seminar pod nazivom: „Zaštita na radu obveze poslodavca“. Seminar će se održati 14.05.2024. godine s početkom u 09:00 sati online na platformi ZOOM. Zaštita na radu i obaveze poslodavca u radnom okruženju su ključni za ljudska prava zaposlenika i održivi poslovni razvoj. Naš webinar je usmjeren na pridržavanje zakonskih propisa i mogući nadzor inspekcije. Ova edukacija je namijenjena višem i srednjem menadžmentu, predstavnicima radnika te stručnjacima za zaštitu na radu. Cilj je potpuno razumijevanje obveza, primjena propisa, podizanje svijesti o rizicima te implementacija mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika. Uključuje ključne koncepte iz zaštite na radu koji su neophodni za zadovoljenje zakonskih zahtjeva. Njihova primjena osigurat će sigurno i zdravo radno okruženje za zaposlenike, što…
    Nastavite čitati
  • Travanj 30, 2024

    Priznanje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

    Dragi partneri i klijenti,   S velikim zadovoljstvom i ponosom obavještavamo vas da smo, u sklopu obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu, od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike primili priznanje za unapređenje sustava zaštite na radu, a vaše neprestano povjerenje i suradnja ključni su elementi našeg uspjeha. Tijekom proteklih 15 godina, naša misija bila je osigurati da radna okruženja za sve naše klijente budu što sigurnija. Svaki projekt na kojem smo radili pružio nam je priliku ne samo da obavljamo poslove zaštite na radu, već i da učimo i rastemo zajedno s…
    Nastavite čitati
  • Travanj 30, 2024

    Međunarodni stručno-znanstveni skup - Zaštita na radu i zaštita zdravlja

    Veleučilište u Karlovcu organizira 9. međunarodni stručno-znanstveni skup „Zaštita na radu i zaštita zdravlja”, koji će se održavati od 18. do 21. rujna 2024. godine u Resortu Borik, Zadar. Na ovom stručno-znanstvenom skupu susreću se stručnjaci i znanstvenici iz različitih područja, s fokusom na razmjenu znanja i iskustava o zaštiti na radu, zaštiti zdravlja i zaštiti okoliša. Veleučilište u Karlovcu poziva vas da svojim znanjem i iskustvom obogatite ovaj skup te se pridružite aktivnostima putem pisanih radova. Rok za slanje sažetaka produžen je do 4. svibnja 2024., dok je rok za dostavu cjelovitih radova 24. svibnja 2024.
    Nastavite čitati