Štetna zračenja

U današnjem vremenu i prostoru čovjek je svakodnevno izložen raznim vrstama zračenja od kojih nastaju posljedice u vidu smanjenja krvnih zrnaca, skraćenja trajanja života, pojava leukemije, a neka se posljedice zračenja prenose i na potomstvo. Ionizirajuća zračenja odašilju radioaktivne tvari, to jest zračenja nastaju u radioaktivnom izvoru, ali također i uređaji kao rentgenska cijev, nuklearni reaktor, betatron, i slično, odašilju ionizirajuća zračenja. I uz primjenu pravila zaštite na radu ionizirajuća zračenja predstavljaju velik opseg opasnosti za zdravije, radnika koji rade s izvorima zračenja. Manji opseg opasnosti predstavljaju sljedeća elektromagnetska zračenja:

- usmjereno lasersko zračenje koje može imati veliki intenzitet i prodornost u uskom snopu, pa oštećuje svaku vrstu tkiva,

- ultraljubičasto zračenje koje nastaje pri električnom izboju u plinovima i koje daju užarena
tijela; kod većih ozračenosti nastaju oštećenja kože, a naročito je osjetljiva rožnica oka,

- radiofrekventno zračenje većeg intenziteta izaziva biološke promjene na živim stanicama; pojedine zemlje daju preporuke za granične vrijednosti intenzitete radiofrekventnog polja zračenja u kojem radnik može boraviti bez opasnosti za zdravlje.

U štetna zračenja spada i toplinsko ili infracrveno zračenje. Zbog velike akumulacije topline u organizmu čovjeka može doći do akutnih poremećaja izraženih u dva oblika: toplotni udar ili sunčanica.

Štetna zračenja kojima može biti izložen radnik na radu mogu biti ionizirajuća zračenja, kada su izvor zračenja određeni radioaktivni elementi i uređaji koji proizvode zračenja, na primjer rentgen te neionizirajuća zračenja koje proizvode određeni uređaji, na primjer laserski uređaji, kao i materijali zagrijani na temperaturu višu od 2.000 °C.

Ionizirajuća zračenja susreću se u zdravstvu kod rentgenskih snimanja, terapije zračenjem, u nuklearnoj medicini te pri poslovima kontrole proizvoda (izotopi, rentgen). Visoke doze mogu djelovati trenutno izazivajući akutnu radijacijsku bolest dok trajnije izlaganje ionizacijskom zračenju može uzrokovati rak, leukemiju, kataraktu, oštećenje kože i drugo što se sve smatra profesionalnim bolestima.

 

Od neionizirajućih zračenja najštetnije djelovanje mogu imati ultraljubičasta zračenja koja najčešće oštećuju oči pri elektro-zavarivanju. Ultraljubičastog zračenja ima i u prirodi od sunca, naročito zbog proboja ozonskog sloja čemu su izloženi radnici koji radove obavljaju pretežno na otvorenom prostoru što može uzrokovati rak kože. Veoma štetna mogu biti i laserska zračenja koja zbog velike količine energije usmjerene na malu površinu mogu uzrokovati na koži oštećenja od blagog crvenila do dubokih opeklina. a na oku (rožnici, leći i mrežnici) teška oštećenja.

Zračenje je širenje energije u prostor pomoću valova. Najpoznatije vrste zračenja energije su svjetlosno, toplinsko, rentgensko, radioaktivno itd. U radnoj okolici pojavljuju se mnoga od tih zračenja, no kako ih našim osjetilima ne možemo uvijek zapaziti, potrebno je provoditi ispitivanja i mjerenja ondje gdje mislimo da postoji mogućnost opasnog djelovanja zračenja. Zračenja u industriji osobito su česta, možemo reći svakodnevna, prilikom zavarivanja. To su ultraljubičasta i infracrvena zračenja. U kotlovskim postrojenjima, turbinskim i motornim postrojenjima su toplinska zračenja. S rentgenskim i radioaktivnim zračenjem susrećemo se prilikom defektoskopije različitih materijala, u zdravstvenim ustanovama itd. Budući da gotovo svi oblici zračenja štetno djeluju na ljudski organizam, reći ćemo nešto opširnije o svakom od njih.

 

TOPLINSKO ILI INFRACRVENO ZRAČENJE

Osim ostalih zraka, sunce isijava i toplinske ili infracrvene zrake. Takvo zračenje javlja se i u industriji, u talionicama, kod visokih peći, pri zavarivanju itd. Utjecaj tog zračenja na čovjeka stvara veliko toplinsko opterećenje organizma. Ljudski organizam za obavljanje normalnih životnih i radnih funkcija održava stalnu temperaturu 36,5°C. Održavanje te normalne temperature omogućeno je tek onda ako su zadovoljeni neki uvjeti, a to su: odnos temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka u radnoj prostoriji. Ako jedan od tih uvjeta nije ispunjen, nastaje povećano opterećenje pojedinih organa koji sudjeluju u regulaciji temperature čovjeka. Ako je takvo opterećenje stalno, dolazi do oboljenja i nesposobno­sti radnika za rad.

Vrlo važan čimbenik regulacije topline je znojenje, ono je značajno za odvođenje topline s površine tijela na okolinu. No i prekomjerno znojenje štetno je za organizam. Odrastao čovjek znojem izluči oko1,5 l tekućine dnevno no kod intenzivnog znojenja ono se višestruko povećava. U normalnim uvjetima bubrezi izluče 75% tekućine, a ostatak se izluči disanjem i znojenjem. Prilikom rada u pogonima gdje se radnik intenzivno znoji, bubrezi izluče samo 10% tekućine, urin je mnogo gušći i dolazi do oboljenja mokraćnih organa. Prekomjerno, toplinsko zračenje djeluje najviše na središnji živčani su­stav.

Akutni poremećaji zbog prevelike akumulacije topline u organizmu jesu to­plinski udari i sunčanica. Ako prilikom rada u zatvorenim prostorijama u zraku ima mnogo vodene pare, dolazi do toplinskog udara, iako temperatura zraka pri tome nije visoka. Simptomi toplinskog udara jesu naglo povećanje temperature (do40°C) i ubrzani puls (150 otkucaja/min), glavobolja i nesvijest. Sunčanica na­staje zbog dugog izlaganja glave sunčevim zrakama. Simptomi sunčanice su povišene temperature, glavobolja, halucinacije i drugo.

 

ULTRALJUBIČASTO (ULTRAVIOLENTNO) ZRAČENJE

Veliki dio tog zračenja dolazi od sunca, a u industriji prilikom zavarivanja, lijevanja itd. Ultraljubičaste zrake djeluju na kožu tako da se ona upali, pa mogu nastati velika oštećenja kože. To je zračenje vrlo štetno za oči, a djeluje i na središnji živčani sustav, pa uzrokuje glavobolju, vrtoglavicu i povraćanje. Većina osoba koje se bave elektro-zavarivanjem ili se kreću u blizini, a nisu zaštićene osobnim zaštitnim sredstvima, djelovanje ultraljubičastog zračenja osjete tek sljedeći dan. Rožnjača se upali, a dojam je kao da su oči pune pijeska.


RENGENSKO l RADIOAKTIVNO ZRAČENJE

Zbog sve veće primjene rentgenskog i radioaktivnog zračenja u industriji, zdravstvu i ostalim djelatnostima, ljudski je organizam pod sve većim utjecajem toga opasnog zračenja. To je zračenje osobito opasno jer se akumulira u čovjekovu organizmu. Svi smo mi, uz umjetno zračenje (defektoskopija, ozračavanje u zdravstvu), pod stalnim ionizirajućim djelovanjem zračenja u prirodi. Nuklearna i rentgenska zračenja izravno ili neizravno ioniziraju tvar kroz koju prolaze i zovemo ih ionizirajućim zračenjima.

 

Ionizirajuće zračenje djeluje u procesu ionizacije na živa bića i stvara biološke promjene u njima. Svako ionizirajuće zračenje štetno je za ljudski organizam. Ko­ličinu ionizirajućeg zračenja koje primi neki organizam mjerimo jedinicom koja se zove Sievert (Sv) 1 Sv = J/kg.

Količine zračenja koje čovjek prima, ili bi mogao primiti u nekim predviđenim ili nepredviđenim situacijama razvrstavamo kao:

- Prirodne količine

- Dopuštene količine

- Granične količine

- Kritične količine i

- Natkritične količine.

 

Prirodne količine zračenja čine kozmička zračenja (20-30%) i zračenje okolice (70-80%). Prirodna količina procjenjuje se na 1 - 3 mSv godišnje. Čovjek je priviknut na tu količinu i vjeruje se da ne uzrokuje znatne biološke učinke.

Dopuštene količine su one koje čovjek prima zbog ljudskog djelovanja i vjeruje se da ne uzrokuje znatne biološke učinke.

Granične količine su zakonskim aktima propisane i ne smiju se prekoračiti ljudskim djelovanjem. One se ne odnose na prirodno i ozračivanje u medicinske svrhe. Na primjer individualna godišnja granična količina iznosi od 0,2 - 5 mSv.

Kritične količine uzrokuju teška oštećenja zdravlja i prve smrtne slučajeve. Da­nas se smatra da su za čovjeka kritične količine one koje su veće od 250 mSv.

Natkritične količine su one doze koje su veće od kritične i smatraju se vrlo opasnim. Do takvih ozračivanja dolazi pri teškim nesrećama u radu s izvorima zračenja i u slučaju upotrebe nuklearnog oružja. Procjenjuje se da nakon količina većih od ~ 3 Sv svi ozračeni teško obolijevaju, a nakon doza viših od ~ 6 Sv svi ozračeni umiru u tijeku nekoliko dana.


ZAŠTITA OD ZRAČENJA

 Od izravnog zračenja štitimo ljude nizom postupaka, a to su:

- Upotreba što slabijih zračenja

- Povećanje udaljenosti od izvora

- Skraćivanje trajanja ozračivanja

- Stavljanje apsorbera na put zračenja


Upotreba slabijih zračenja danas se koristi u mnogim djelatnostima a naročito u medicini. Suvremenim uređajima koji su izrađeni od vrlo osjetljivih senzora (film, pojačala, mjerni instrumenti itd.) ozračenost se može višestruko smanjiti.

 

Udaljenost od izvora zračenja je način zaštite koji se danas sve više upotrebljava. Tok zračenja opada sa udaljenošću od izvora, tako da za točkaste izvore opada sa kvadratom udaljenosti.

 

Skraćivanje trajanja ozračenosti linearno se smanjuje, koliko puta se smanji trajanje, toliko puta se smanji i ozračenost.

 

Upotreba apsorbera koji se stavljaju na put zračenju, omogućuje da se veliki dio naelektriziranih čestica apsorbira i tome smanji zračenje.

 

Najtraženije usluge

Loading...

Novosti iz zaštite na radu

  • Listopda 16, 2025

    NOVOST: Formalni program EUOO (Europske ustanove za obrazovanje odraslih)

    Europska ustanova za obrazovanje odraslih provodi formalne programe osposobljavanja iz područja zaštite na radu, s posebnim naglaskom na sigurno rukovanje dizalicama i platformama. Polaznici tijekom edukacije stječu praktična znanja i certifikate priznate u praksi, čime se osigurava da su timovi spremni za rad u stvarnim uvjetima, u skladu s propisima o sigurnosti na radu. U području zaštite na radu, posebno u sektorima proizvodnje i građevinarstva, pravilno rukovanje teretom ima presudnu ulogu u sprječavanju ozljeda i nezgoda na radnom mjestu. Svaka pogreška može dovesti do ozbiljnih posljedica – od ozljeda radnika do oštećenja opreme i usporavanja procesa. Kako bi se smanjili rizici i povećala sigurnost, važna je kontinuirana edukacija zaposlenika. Osposobljeni radnici rade sigurnije, učinkovitije i pridonose profesionalnom ugledu svojih…
    Nastavite čitati
  • Rujan 23, 2025

    SEMINAR: Vatrodojava i zaštita od požara

    U organizaciji časopisa Zaštita, uz pokroviteljstvo Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) i podršku Hrvatske udruge za zaštitu od požara (HUZOP), Udruge za promicanje zaštite (UPZ) i Slovenskog združenja za požarno varstvo organizira 25. rujna 2025. godine konferenciju pod nazivom „Vatrodojava i zaštita od požara“. Konferencija će se održati u Zagrebu, u hotelu Westin. Vatrodojavni i protupožarni sustavi ključni su za pravovremenu detekciju požara, čime se značajno smanjuje rizik od ozljeda na radu i smrtnih slučajeva te sprječavaju velike materijalne štete. Upravo je prevencija požara i osiguranje sigurnosti radnika u poslovnim, industrijskim i stambenim objektima jedan od prioriteta svakog ozbiljnog sustava zaštite na radu.
    Nastavite čitati
  • Rujan 22, 2025

    SEMINAR: Djelovanje stručnjaka zaštite na radu i provedba zaštite na radu kod poslodavaca

    HUSZNR, Hrvatska udruga stručnjaka zaštite na radu organizira stručni skup pod nazivom „Djelovanje stručnjaka zaštite na radu i provedba zaštite na radu kod poslodavca“ koji će se održati 26. rujna 2025. godine od 10:00 do 14:00 sati u Dvorani NZJZ A. Štampar, Mirogajska 16, Zagreb. Plan i program: 10:00 - 10:15 - Pozdravna riječ (Predsjednik / dopredsjednica HUSZNR i gosti) 10:15 – 10:45 - Uloga stručnjaka zaštite na radu u poslovanju poslodavaca, uloga i način provedbe ZNR te odgovornost stručnjaka zaštite na radu (mr. sig. Zlatko Videc, dipl. ing., predsjednik HUSZNR)
    Nastavite čitati
  • Rujan 03, 2025

    SEMINAR: RADIONICA IV

    Znanstveno-stručni časopis „Sigurnost“ i ZIRS učilište organiziraju „RADIONICU IV“ o zaštiti na radu uoči 25. jubilarne nacionalne konferencije „Sigurnost i zdravlje na radu: Izazovi i prilike“. Radionica će se održati 16. rujna 2025. godine na adresi Ulica grada Vukovara 68 u Zagrebu. Sudionicima, bilo da su stručnjaci ili zainteresirani pojedinci, pruža se prilika za unapređenje kompetencija kroz praktična predavanja i konstruktivne rasprave. Plan i program: 09:00 – 11:30  - Primjeri sudske prakse u području sigurnosti i zdravlja na radu; kako spriječiti propuste na konkretnim primjerima (Ivan Petrošević, dipl. iur., suradnik časopisa „Sigurnost“)
    Nastavite čitati
  • Lipanj 13, 2025

    VIDEO: Sigurnost na radu u prometu

    Predstavljamo naš novi video materijal pod nazivom „Sigurnost na radu u prometu“, temu koja je svakim danom sve važnija – sigurnost radnika čije je radno mjesto upravo cesta. Od dostavljača i komercijalista do profesionalnih vozača kamiona i autobusa, sve više ljudi svoj radni dan provodi u prometu, suočeni s izazovima koji znatno nadilaze obične radne uvjete. Stres, umor, vremenske neprilike i prometne gužve samo su neki od faktora koji svakodnevno ugrožavaju njihovu sigurnost. No, sigurnost u prometu nije samo pitanje pravila i propisa - to je pitanje zdravlja, radnog okruženja i društvene odgovornosti. U videu razgovaramo s Lanom Račić, prometnom stručnjakinjom s bogatim iskustvom u edukaciji i savjetovanju vezanom uz cestovni promet. U videu saznajte koji su…
    Nastavite čitati