Strojevi i alati

Pri radovima na održavanju vozila od strojeva se najčešće koriste bušilice i brusilice.



BUŠILICE

Bušilica je alatni stroj koji se koristi za izradbu provrta, zatim za proširivanje odnosno razvrtavanje, za upuštanje rupa i rezanje navoja. Karakteristično je za tu vrst alatnih strojeva da alat vrši glavno i pomoćno gibanje, pa iz toga proizlaze osnovne opasnosti pri radu na tim strojevima. Na bušilici najveću opasnost predstavlja rotirajuće vreteno s alatom koji može zahvatiti kosu ili odjeću radnika.  

Da bi se otklonila ova opasnost, postoji nekoliko načina zaštite. Obvezno treba koristiti tehničku zaštitu alata. Ako ne postoji zaštita vretena i alata, nosite kapu. odnos­no maramu. Odjeća, naročito rukavi, mora biti stegnuta uz tije­lo, odnosno zakopčana. Pri radu na bušilici ne smijete nositi šal, kravatu i slične predmete koje može zahvatiti rotirajući alat. Za vrijeme rada na bušilici ne smiju se nositi zaštitne rukavice. Rukavice služe samo za zaštitu od posjekli­na kod namještanja pred­meta obradbe. Namješta­nje, odnosno skidanje predmeta obavljajte samo dok stroj miruje.

Da bi se spriječile ozljede koje su posljedica loma ili odbacivanja alata, potrebno je bušiti onim brojem okretaja koji odgovara promjeru rupe i materijalu koji se obrađuje. Za vrijeme bušenja mora biti osigurano obilno hlađenje alata. S posmakom, odnosno pritiskom alata, kod bušenja ne smije se pretjerivati. Oštrica alata mora biti ispravna, mora imati odgovarajući kut i ne smije biti tupa.

Pri radu na bušilici postoji i opasnost od okretanja i odlijetanja predmeta obradbe, ako nije ispravno učvršćen. Predmet obradbe nikada ne držite rukama. On mora biti sigurno učvršćen u nekoj od pouzdanih naprava za stezanje na radnom stolu bušilice.

Budući da se pri bušenju stvara strugotina i da odlijeću čestice materijala, česte su ozljede očiju. Pri radu na bušilici obavezno treba nositi zaštitne naočale ili štitnik za lice. Strugotinu treba odstranjivati isključivo četkom, metlicom ili sličnim za to predviđenim alatom. I na bušilici postoji opasnost da odleti ključ iz stezne glave, ukoliko ga radnik ne skine prije puštanja stroja u rad. Odmah nakon stezanja predmeta ključ izvadite iz stezne glave, ukoliko nije izrađen s oprugom koja ga automatski izbacuje. Pri mijenjanju brzine rada stroja postoji opasnost da otvoreni remenski prijenosi zahvate odijelo ili kosu radnika.

Nakon namještanja remena na odgovarajuće remenice remenski prijenos mora se odmah zaštititi, to jest postavite zaštitnu napravu na njezino mjesto. Premještanje remena smije se obavijati samo dok stroj miruje, a to znači da se ne smije premještati ni kad se alat okreće s najmanjim brojem okretaja.

Radna površina treba biti uredna i nezakrčena, a predmete obradbe i alate slažite na za to određena mjesta.



BRUSILICE


Pri radu na brusilici nema mnogo različitih opasnosti, ali su posljedice nezgoda mnogo teže. Brusni kotač se okreće velikom brzinom, pa postoji opasnost od odlijetanja čestica u okolni prostor. Stoga su vrlo česte ozljede očiju. Da bi se spriječile ozljede očiju, danas postoje veoma uspješna zaštitna sredstva, kao što su zaštitno staklo, zaštitne naočale i štitnici za oči i lice, koji se pri radu na brusilici moraju obvezno promjenjivati. Uz zaštitno staklo, koje je obvezno na brusilici, potrebno je nositi i zaštitne naočale. Naime, zaštitno staklo nije uvijek dovoljno veliko, pa kraj njega sitne čestice mogu odletjeti u oko radnika.

Pri radu na brusilici obvezna je upotreba zaštitnog stakla i zaštitnih naočala.

Veoma teške posljedice za radnika može uzrokovati rasprsnuće brusnog kotača, do čega dolazi zbog nekoliko razloga, na primjer:

- postavljanja brusnog kotača kojemu je najveći dopušteni broj  okretaja manji od broja okretaja vretena brusilice;

- unutrašnjih napuklina koje su nastale neispravnim transportiranjem ili montiranjem brusnog kotača;

- neispravnog rada s novim brusnim kotačem;

- uklještenja između brusnog kotača i naslona;

- neispravnog poravnavanja i istrošenog brusnog kotača;

- prekomjernih vibracija itd.

Može se zaključiti, da je siguran rad na brusilici veoma važna povezanost tehničkih mjera zaštite i sigurnog radnog postupka, jer se samo jednom od tih mjera ne može postići potpuna sigurnost. Dovoljno čvrst i ispravno izveden zaštitni oklop zadržat će rasprsnute komade brusnog kotača.

Zaštitni oklop mora stoga zadovoljavati slijedeće zahtjeve:

- potpuno zatvarati brusni  kotač, kako po obodu tako i sa strane;

- na gornjoj strani oklopa, što bliže obodu kotača, mora se nalaziti pomični jezik (najveća dopuštena udaljenost6 mm) koji sprečava odlijetanje komada kroz otvor;

- otvor na zaštitnom oklopu mora odgovarati normama, a to zavisi o vrsti brusilice, na primjer na takozvanoj bravarskoj brusilici najveći otvor smije biti 90°, a od vodoravne linije, kroz središte vretena prema gore, taj kut smije iznositi najviše 65°;

- unutar oklopa mora se nalaziti prirubnica kojoj promjer iznosi najmanje 1/3 promjera brusnog kotača.

Treba spomenuti, da se kod nekih radova ne mogu koristiti brusilice sa zaštitnim oklopom. U tom slučaju moraju se upotrijebiti brusilice na kojima su postavljene sigurnosne prirubnice (konusne prirubnice). Prirubnice moraju biti istog promjera, koji iznosi najmanje 1/2 promjera brusnog kotača. Dok radite na brusilici obvezno primijenite zaštitni oklop ili sigurnosne prirubnice. Zaštitni oklop i sigurnosne prirubnice samo su krajnja tehnička mjera zaštite, koja treba spriječiti ozljeđivanje komadićima rasprsnutog brusnog kotača.

Međutim, da ne bi došlo do rasprsnuća, neophodno je pridržavati se i slijedećih mjera zaštite:

- Prije početka rada uvjerite se da je na brusilicu postavljen ispravni brusni kotač, to jest kotač s naljepnicom na kojoj se može utvrditi, da li broj okretaja kotača odgovara broju okretaja vretena brusilice; uvjerite se, da brusni kotač nije oštećen ili napuknut.

- Ako se na brusilicu postavlja novi brusni kotač, potrebno ga je ispitati udarci­ma drvenog čekiće i ustanoviti da nije oštećeno pri­likom transporta ili uskladištenja.

- Kada postavljate brusni kotač na brusilicu pazite da maticu previše ne stegnete, jer bi to moglo dovesti do unutrašnjih naprezanja u kotaču, odnosno do rasprsnuća kotača za vrije­me rada.

- Između brusnog kotača i prirubnice stavite uložak od elastičnog materijala; u slučaju prekomjernih vibracija prekinite rad i zaustavite brusilicu, te pronađite uzrok vibracija.

- Nakon postavljanja novog brusnog kotača on se ne smije odmah opteretiti, već najmanje 1 minutu slobodno okretati. Za to vrijeme stojte sa strane, a ne ispred brusnog kotača.

Uzroci vibracija mogu biti: nedovoljno učvršćenje brusi­lice na podu, nedovoljno uravnotežen (izbalansiran) brusni kotač, ili nedovoljno učvršćenje kotača na vreteno. Najveća udaljenost brusnog kotača od naslona smije iznositi 3 mm, a naslon se smije namjestiti samo dok brusilica miruje. Istrošeni brusni kotač smijete poravnavati isključivo za tu svrhu predviđenim dijamantom, a ne udara­njem.

Pri radu na brusilici prisutna je i opasnost od udisanja prašine koja se stvara kod suhog brušenja. Zato se prije početka brušenja mora uključiti uređaj za odsisavanje prašine. Kod novijih brusilica uređaj za odsisavanje prašine povezan je s uređajem za puštanje stroja u rad, tako da se ne može brusiti ako se prašina ne odsisava.



RUČNI ALATI


Jedno od najčešće korištenih pomagala pri radovima na održavanju vozila svakako su najrazličitije vrste ručnog alata, na primjer odvijači, ključevi, kliješta, čekići, sjekači itd. Pri radu s ručnim alatom postoji niz opasnosti, kao što su odlijetanje alata odnosno njegovih krhotina, posjekli­ne na oštrice alata, pad alata i slično. Ove opasnosti prisutne su pri radu sa svakim ručnim alatom, ako se upotrebljava neispravan alat, ako se alat upotrebljava u pogrešne svrhe, ako se s alatom radi na nepravilan način, ili se pak alat nepravilno nosi i odlaže.

Neispravnim alatom smatra se svaki oštećeni alat, na primjer ključevi sa slomljenim ili istrošenim čeljustima, izvijači sa slomljenim ručicama, labavo usađene glave čekića, čekići s polomljenim dršcima, tupe pile i tome slično. Alat se najčešće oštećuje zbog toga što nije izrađen iz materijala odgovarajuće kvalitete. Budući da se alati često upotrebljavaju u svrhe za koje nisu namijenjeni - na primjer: ključ umjesto čekića, kliješta umjesto ključa, nadalje turpija, nož ili dlijeto umjesto odvijača itd. - pri radu postoji opasnost da se alat slomi ili ošteti, te pri tom povrijedi radnika koji taj alat upotrebljava, ili čak radnike koji rade u blizini. Radnik najčešće upotrebljava alat u pogrešne svrhe zbog toga što nije opskrbljen alatom koji mu je potreban za obavljanje određenog posla, ili mu, što je veoma čest slučaj, alat nije pri ruci u trenutku kada mu zatreba.

Radnici često rade na nepravilan način, a posljedice su ozljede uslijed uboda ili udara alatom. Tipični primjeri nepravilnog načina rada su udaranje po sjekaču ili dlijetu kojemu je oštrica usmjerena prema tijelu, rezanje nožem u smjeru tijela, odvijanje vijka na predmetu koji se drži u ruci i tome slično.

Nepravilno odlaganje alata na povišenim mjestima, odlaganje ili ostavljanje reznih i drugih alata po stolovi­ma, policama i kutijama, nošenje noževa, dlijeta i drugih oštrih alata po džepovima radnog odijela, veoma je opasno jer se radnik može ubosti, ili pak tako odloženi alat može pasti na drugog radnika. Svaki alat mora imati određeno mjesto gdje se odlaže. Kod odlaganja na police ili u kutije alat mora oštrim krajevima biti okrenut prema unutra, kako bi se spriječi­le ozljedu prilikom vađenja alata. Naročito je potrebno pažljivo odlagati alate na povišenim mjestima.

Alat se mora prenositi u kutiji za alat ili u torbi, odnosno pojasu za alat, a nikako u džepovima, s oštrim vrhom prema gore, koji lako može nanijeti ozljedu. Dugački alat i alat nepravilnog oblika treba nositi u platnenim vrećama. Da bi se spriječile nezgode pri radu s ručnim alatom, za svaki pojedini alat postoje pravila kojih se treba pridrža­vati.



ODVIJAČI


Odvijači su najopasniji ručni alat. Budući da ih radnici ne upotrebljavaju samo za odvijanje, čemu su zapravo namijenjeni, nego i u druge svrhe, pri korištenju odvijača događa se velik broj nezgoda.

Veoma često radnici upotrebljavaju odvijače kao polugu za skidanje gume s kotača, kao sjekače, dlijeta, probijače itd. Pri tome dijelovi odvijača pucaju i odlijeću što može uzrokovati povrede očiju radnika. Odvijač nipošto ne upotrebljavajte umjesto dlijeta, poluge ili probijača. Da bi se spriječile ozljede šake radnika, osnovno je da odvijač bude ispravan, a to znači da ima glatku i dobro učvršćenu ručicu. Odvijač bez ručice ili sa napuknutom ručicom nemojte upotrebljavati.

Do čestih ozljeda ruku radnika dolazi pri upotrebi neispravno brušenih oštrica odvijača, ili ako se koristi premali odvijač, jer dolazi do sklizanja odvijača iz utora.

Za određeni posao upotrebljavajte odgovarajući odvijač. Odvijač sa savijenom, polomljenom ili tupom oštricom nemojte upotrebljavati.

Radnici često ozljeđuju ruke kada rade na nepravilan način, to jest kada predmet, na kojemu rade odvijačem, pridržavaju u ruci, pa odvijač sklizne iz utora na glavi vijka. Kod rada s odvijačem predmet se ne smije držati u ruci, već mora biti dobro i sigurno učvršćen.



KLJUČEVI


Ključevi su ručni alat koji se upotrebljava za odvijanje matica sa vijaka. Ima ih različitih, no najčešće se u upotrebi nalaze oni sa nepomičnim čeljustima. Budući da se ključevi često pogrešno upotrebljavaju i umjesto čekića, oni se nakon takvog rada deformiraju, te postoji opasnost da se daljnjim takvim nepravilnim radom oštete čeljusti ključa, a njihovi djelići dolete u oko radnika. Ključeve upotrebljavajte samo za odvijanje, a ne i za udaranje umjesto čekića.

Ni u kojem slučaju ne smiju se upotrebljavati ključevi kojima su razmaci čeljusti (otvori) veći od matice ili glave vijka, jer će ključ kliznuti sa matice i ozlijediti radnika. U takvim slučajevima radnici umeću između čeljusti ključa i matice raznovrsne umetke, što je također nepravilan postupak. Uvijek odaberite odgovarajuću veličinu ključa. Ne upotrebljavajte podloške za bolji dosjed ključa na maticu. Za odvijanje matica upotrebljavajte samo ključeve u ispravnom stanju, bez napuknutih, istrošenih čeljusti ili napuknutih ručica.

Kada se upotrebljavaju podesivi ključevi, tada ključ često sklizne s matice, ako su čeljusti okrenute suprotno od radnika, što također može uzrokovati ozljeđivanje radnika. Čeljusti podesivog ključa okrenite prema sebi.

Ni u kojem slučaju ne smiju se ručice ključeva produživati cijevima ili polugama. Ručica ključa konstruirana je tako, da njezina dužina omogućava maksimalni pritisak pri kojem je obavljanje rada sigurno. Produživanjem ručice doći će do uništenja matice i do loma ključa, što će uvjetovati ozljedu radnika. Ručice ključeva ne produžujte cijevima ili poluga­ma.

Velika je opasnost po radnika ako ključeve upotrebljava na predmetima ili strojevima koji su u pokretu. U takvim slučajevima ključ može biti odbačen, a radnik zahvaćen pokretnim dijelovima stroja, što također dovodi do teških ozljeda. Ključeve ni u kojem slučaju ne upotrebljavajte na predmetima ili strojevima koji su u pokretu.



KLIJEŠTA


Postoje različite vrste ovog alata no kod svih kliješta postoji ista opasnost, a to je uklještenje prstiju kod zatvaranja kliješta. Uklještenje prstiju može se izbjeći na nekoliko načina. Najčešće se to sprečava tako, da se jedan kraj kraka kliješta savije tako da djeluje kao graničnik.

Ne upotrebljavajte kliješta bez graničnika koji sprečava uklještenje prstiju. Ako se kliješta upotrebljavaju umjesto čekića, može doći do pucanja i odlijetanja dijelova kliješta u oko radnika. Kliješta ne smijete upotrebljavati umjesto čekića, ključa ili drugog sličnog alata. Kod upotrebe električarskih kliješta postoji opasnost od udara električne struje, ako kliješte nisu izolirana, ili ako je izolacija oštećena. Takva kliješta ne smiju se upotrebljavati.



ČEKIĆI


Pri radu s bilo kojom vrstom čekića postoji opasnost da alat odleti iz ruku radnika prilikom zamahivanja. Najčešće se takve nezgode događaju pri radu s čekićem koji ima polomljenu dršku, ili zbog toga što se drška rasušila, što je masna, odnosno ako nije uklinjena. Drška čekića mora biti glatka, čista, bez napukli­na i dobro uklinjena. Ako se za neki posao upotrebljava prelagani čekić tada on odskakuje od materijala i lako ozlijedi prste radnika. Stoga 22 svaki posao treba odabrati odgovarajući čekić.



SJEKAČI


Sjekači se upotrebljavaju za sječenje metala, a izrađuju se iz najboljih čelika sa zakaljenom reznom oštricom i ukošenom glavom. Da bi rad sa sjekačem bio siguran, neobično je važan izbor sjekača. Ako sjekač veličinom i težinom ne odgovara debljini materijala kojeg treba sjeći, on će se savijati, ili pomicati i poskakivati. Rezni brid sjekača mora biti oštar, a obostrano brušena rezna oštrica izvedena pod kutom od 60°. Ako sjekač ne leži čitavom dužinom oštrice na predmetu koji se obrađuje, nego samo jednim dijelom ili vrhom, djelići rezne oštrice se otkidaju i odlijeću, pa lako mogu ozlijedili radnika. Pri sječenju materijala pripazite da sjekač čitavom dužinom oštrice leži na materijalu. Kada radnik promaši sjekač, ili kada čekić sklizne sa sjekača, radnik se može udariti čekićem po ruci. Stoga se sjekač mora pridržavati sigurnosnim držačem, ili se oko sjekača postavlja podloga od spužvaste gume. Ova zaštitna mjera naročito je potrebna kada taj posao obavljaju dva radnika. Prilikom sječenja otkidaju se čestice materijala koje mogu odletjeti u oči radnika. Da bi se spriječile ozljede očiju radnika za vrijeme rada sa sjekačem, radnik mora nositi zaštitna naočale ili štitnik za oči i lice.

Pri radu sa sjekačem obvezno koristite zaštitne naočale ili štitnik za oči i lice. Pri radu gledajte u vrh sjekača, a ne na udarnu površinu.

Kako bi se spriječilo ozljeđivanje radnika letećim čestica­ma materijala na obližnjim radnim mjestima, potrebno je oko tog radnog mjesta postaviti paravan koji sprečava odlijetanje čestica. Zbog mogućnosti odlijetanja predmeta ili loma čeljusti, predmet se mora učvrstiti u škripac, a sjekačem treba udarati paralelno s čeljustima. Čeona ploha sjekača često se „rascvate", što može biti veoma opasno, jer ovi djelići pri udaru čekićem mogu odletjeti i povrijediti radnika. Zabranjena je upotreba neispravnih sjekača, to jest sjekača s oštećenom („rascvjetalom") čeonom plohom.



PILE ZA METAL


Ručne pile služe za rezanje manjih predmeta od metala. Sastoje se iz okvira i lista pile. Okvir sprečava savijanje lista pile. Česte su ozljede radnika kada pila odskoči s predmeta, ako radnik, umjesto da ga učvrsti, predmet pridržava rukama

Predmet koji ćete rezati ručnom pilom najprije dobro i sigurno učvrstite. Da se pila ne bi pomicala i ozlijedila ruku radnika, prije rezanja potrebno je turpijom izrezati početak u obliku slova V.

Ako zupci pile nisu okrenuti u smjeru rezanja, ili je izabrana pogrešna pila, tada pila poskakuje i može ozlijediti ruke radnika. Za mekani materijal treba upotrijebiti pilu s malim brojem zubaca, a što je materija! tvrđi, zupci moraju biti gušći. Prije početka rezanja utvrdite, da li je postavljen ispravan list pile, a zupci okrenuti prema naprijed.



TURPIJE


Turpije su ručni alat koji služi za skidanje materijala: jednorezne turpije upotrebljavaju se za male materijale, dok se dvoreznim turpijama režu tvrdi materijali i legure. Najveći broj nezgoda kod rada s turpijom događa se zbog toga, što na turpiji uopće ne postoji ručica, što je slabo nasađena, ili je pak polomljena. Kod upotrebe ovakvih turpija često bude dlan proboden šiljkom.

Turpije se često oštećuju zbog toga, što se pogrešno upotrebljavaju umjesto poluge, dlijeta, izvijača ili nekog drugog alata. Tako rad postaje nesiguran. Upotrebljavajte samo ispravne turpije i samo za one svrhe kojima su namijenjene. Kod nepravilnog nabijanja ručice na turpiju česti su ubodi šake radnika. I ova se opasnost može izbjeći, ako se pri nasađivanju turpije rukom pridržava turpija, a ručicom udara o neku podlogu. Pri turpijanju veoma je važan pravilan način držanja turpije: jednom se rukom čvrsto uhvati ručica, a palac i kažiprst druge ruke koriste se za njeno vođenje.



NOŽEVI


Rad s noževima prilično je opasan, jer ruka može kliznuti s ručice na oštricu. Najčešće se tako ozljeđuju prsti, kada skliznu na oštricu noža. Zbog toga nož mora imati štitnik kojim se sprečava klizanje prsta. Nepravilan način rada, to jest rezanje u smjeru prema tijelu, često uzrokuje ozljede radnika zbog toga što nož sklizne s predmeta koji reže. Da bi se takve ozljede spriječile, rezati se mora u smjeru suprotnom od tijela. Tupa oštrica noža, slabo učvršćen predmet koji se reže i slično. također su česti uzroci nezgoda, jer uvjetuju klizanje noža, odnosno prevrtanje predmeta, što ima najčešće za posljedicu porezivanje radnika. Predmete koje režete

najprije dobro i sigurno učvrstite, a oštricu noža naoštrite. Pri radu s nožem obavezno nosite propisana osobna zaštitna sredstva. Budući da se noževi često ostavljaju nezaštićeni na policama ili na stolovima, mogu se otkotrljati, pasti i ozlijediti radnika. Česti su i ubodi nožem, kada radnici nose noževe u džepovima. Noževe prenosite u posebnoj torbici, ili u koricama za noževe, a odlazite ih samo u kutiju za noževe, a ne na stol ili na policu.



RUČNI MEHANIZIRANI ALAT


Sve veća upotreba mehaniziranih alata, pored svih pogodnosti kao što su na primjer omogućavanje bržeg i kvalitetnijeg rada, stvara i sve veću opasnost. Ručni mehanizirani alat, koji se danas sve češće koristi, zadržao je sve opasnosti ručnog alata iste vrste, no kod njega se, s obzirom na vrstu pogona, pojavljuju nove opasnosti, kao što su: prašina, buka, vibracije, rotirajući dijelovi, udar električne struje, pad alata, požar, eksplozije itd.

Mehanizirani alat veoma je teško konstruirati tako, da ne predstavlja nikakvu opasnost. Stoga proizvođači uz svaku vrst alata dostavljaju i upute za njegovu upotrebu i održavanje. Radnici koji rade s mehaniziranim alatima trebaju biti dobro uvježbani, jer je rad s ovom vrstom alata mnogo brži, a ozljede koje mogu nastati mnogo teže nego kod rada s ručnim alatima. Električni alati koriste se svuda gdje god je moguć priključak na električnu mrežu. Međutim, na žalost, taj alat često uzrokuje mnoge nezgode, koje završavaju ozljedama, požarima, a nerijetko i smrću radnika.

Električni alati upotrebljavaju se na najrazličitijim mjestima, u vlazi i prašini, na hladnoći i vrućini, te na taj aač4n izolacioni otpor često biva smanjen, jer u unutrašnjost alata kroz ventilacione otvore prodire vlaga i prašina, pa se na taj način stvara vodljivi sloj.

Za pogon električnog alata danas se pretežno upotrebljavaju jednofazni kolektorski motori, kod kojih se struja dovodi preko ugljenih četkica na kolektor rotora. Za vrijeme pogona, uslijed trenja, otkidaju se sitne čestice ugljena i bakra te s vremenom ove čestice u unutrašnjosti alata stvaraju vodljivi sloj i na taj način pogoršavaju stanje izolacije. Metalno kućište tako dolazi pod napon i, ako radnik pri upotrebi ovakvog alata stoji na dobro vodljivom tlu ili se dotiče nekih drugih vodljivih dijelova (vodovoda, centralnog grijanja itd.), kroz njegovo tijelo može poteći struja dovoljne jačine da uzrokuje smrt. Električni vodiči, preko kojih se napajaju alati na električni pogon, lako se oštećuju, ako se povlače preko oštrih bridova ili zapnu o neki predmet, kada preko njih prolaze vozila, ili kad dodiruju dijelove nekog rotirajućeg dijela stroja. Kućišta njihovih utikača se razbijaju pri udaru o tvrde predmete. U svim ovim slučajevima postoji opasnost od dodira golih dijelova vodiča. Svaki električni alat mora biti tako građen i zaštićen, da se na metalnim dijelovima, s kojima rukovalac dolazi u dodir, ne održi previsoki i opasan napon za čovjeka. Prema načinu zaštićivanja električnih alata od previsokog napona dodira razlikujemo tri vrste električnih alata: alate sa zaštitnim vodičem, alate sa zaštitnom izolacijom i alate građene za mali napon.

Kod prve vrste alata zaštitni vodič priključen je s jedne strane na kućište alata, a s druge spojen sa zaštitnim vodičem u električnoj instalaciji. Kod proboja izolacije na metalno kućište zaštitni vodič omogućuje protjecanje dovoljno velike struje kvara, koja izaziva pregaranje osigurača. Provođenje zaštite zaštitnim vodičem ostvaruje se posebnim utikačem sa zaštitnim kontaktom (šuko utikač) te priključnim gajtanom s posebnim zaštitnim vodom. Utikači i

priključnice imaju posebne zaštitne kontakte, koji kod međusobnog spajanje stvaraju čvrstu kontaktnu vezu između zaštitnog vodiča alata i zaštitnog vodiča u električnoj instalaciji.

Daleko veću sigurnost od zaštitnog vodiča pruža zaštitna izolacija, pa se takvi alati danas sve češće primjenjuju. Alati sa zaštitnom izolacijom umjesto metalnog kućišta imaju kućište od izolacionog materijala, koji služi kao zaštita od pojave napona dodira. Priključni vodovi električnih alata sa zaštitnom izolacijom nemaju zaštitnog vodiča. Utikač je bez zaštitnog kontakta, a može se uključiti u običnu ili šuko priključnicu.

Mali naponnajsigurniji je način zaštite, jer on pruža potpunu zaštitu u svim slučajevima. Alati i lampe s malim naponom naročito se upotrebljavaju na veoma opasnim i teškim mjestima rada, kao što su na primjer radovi u vlažnim i mokrim prostorijama, u montažnim jamama i slično. Mali napon obično iznosi 24 i 42 V, a dobiva se pomoću posebnih zaštitnih transformatora, akumulatora i pretvarača. Priključni vodovi nemaju zaštitnog vodiča. Utikači i priključnice tih alata moraju biti posebne izvedbe, tako da se ne mogu uključiti u ostale priključne naprave većeg napona (na primjer 220 V). Budući da se električni alat često prenosi s jednog mjesta na drugo, da se gazi i prelazi vozilima preko električnog vodiča, da se utikačima udara o tvrde predmete i tome slično, vodovi i utikači se oštećuju, što predstavlja opasnost od udara električne struje.

Oštećene električne vodo­ve i utikače odmah zamijenite novima. Nikako ih ne spajajte niti ne popravljajte izolacionom vrpcom. Alatima s oštećenim vodovima i utikačima zabranjen je rad, dok se te neispravnosti ne otklone.

Teške su ozljede radnika kada se drugome dodaje alat koji nije isključen iz pogona, te postoji opasnost od zahvata rotirajućim dijelom alata. Mehanizirani alat obvezno isključite iz pogona kada ga dodajete drugom radniku. Budući da se i mehanizirani alati upotrebljavaju i kao stabilni alati na raznim postoljima i sa raznim priključci­ma, oni su opremljeni osiguračem kojim se za vrijeme rada blokira tipkalo za uključivanje. Kada se, međutim, s alatom radi ručno (bez stalka i bez priključnih naprava) ne smije se osiguračem blokirati tipkalo za uključivanje, jer se u slučaju pada alata alat neće isključiti iz rada, pa rotirajući dio može zahvatiti radnika i ozlijediti ga. Slična opasnost postoji i u slučaju nestanka električne struje, ako radnik blokira tipkalo za uključivanje. Naime, ponovnim dolaskom struje alat će se iznenada aktivirati pa rotirajući dio alata može zahvatiti radnika.

Budući da je mehanizirani alat relativno težak, postoji velika opasnost od ozljeđivanja, ako se alat odlaže na povišena mjesta, a pri tom se ne postavi u odgovarajuće držače. Uslijed vibracija ili nehotičnog udara u alat, ovaj može pasti na radnika koji radi s tim alatom ili na radnike koji slučajno prolaze. Nakon završetka rada mehanizirani alat ne odlazite slobodno na povišena mjesta, nego u za to predviđene držače, stalke ili kutije. Pri radu s mehaniziranim alatima na povišenim mjestima postoji opasnost od pada radnika zbog nepravilnog rukovanja alatom i tome slično.

Kod rada s prijenosnom električnom bušilicom osim opasnosti koje su već spomenute, postoje i neke specifične opasnosti. Pri tom je posebno opasan postupak kada radnik obuhvaća svrdlo rukom radi usmjeravanja, ili kada pri radu s bušilicom nosi zaštitne rukavice, koje svrdlo može zahvatiti. Pri radu s bušilicom svrdlo ne obuhvaćajte rukom u svrhu usmjeravanja. Nošenje zaštitnih rukavica je zabranjeno. Radnici pri bušenju najčešće ne učvršćuju predmet koji se buši, pa se predmet pomakne, što lako može uvjetovati ozljedu radnika, bilo predmetom koji se buši, bilo rotirajućim alatom.

Kod rada s prijenosnim brusilicama, osim ranije navedenih opasnosti,  najveća  opasnost  prijeti od rasprsnuća brusnog kotača, do čega može doći iz više razloga, na primjer: kada je na brusilicu postavljen brusni kotač kojemu je broj okretaja naznačen na naljepnici manji od broja okretaja  brusilice; kod prejakog pritiskivanja brusnog kotača na materijal, naročito kada je kotač hladni (rano ujutro); previše stegnut brusni kotač prilikom montaže itd. Da  bi  se spriječile ozljede radnika od rasprsnutog kotača, on mora biti zaštićen oklopom, kojemu otvor ne smije prelaziti 180°, ili sigurnosnim prirubnicama, koje moraju imati promjer od najmanje 1 /2 promjera brusnog kotača i nagib 1:16. Na brusilici koja nije ispravno zaštićena nemojte raditi. Ne brusite sa prevelikim pritiskom, naročito ako je brusni kotač hladan.

Veliku opasnost od rasprusnuća brusnog kotača predstavljaju unutrašnje napukline koje nastaju zbog neispravnog uskladištenja, ili, što je još češće, prilikom prijenosa brusilice, kada se brusnim kotačem udari o neki tvrdi predmet, ili pak brusilica padne na pod. Kod prijenosa ili odlaganja brusilice pazite da ne dođe do udara brusnog kotača o neki tvrdi predmet, odnosno da brusilica ne padne na pod. Budući da se brušenjem stvaraju sitne čestice koje mogu ozlijediti oči radnika, radnici moraju prilikom brušenja nositi sredstva za zaštitu očiju. Pri radu s brusilicom obvezno koristite zaštitne naočale.



DIZALICE


Poslovi upravljanja dizalicama na mehanizirani pogon se sukladno odredbama članka 3. točke 5.. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/84) svrstavaju u poslove s posebnim uvjetima rada, a to su oni poslovi koje, radi sprečavanja štetnog utjecaja rada na život i zdravlje radnika (povrede, profesionalna i druga oboljenja), mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu: dobi života; spola;  stručnih sposobnosti; zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljem tekstu: zdravstveno stanje); te psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (u daljem tekstu: psihička sposobnost) i to:

Posebni uvjeti radnika:

- dob života (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina;

- stručna sposobnost (zahtjevi): STRUČNA osposobljenost za obavljanje poslova;

- zdravstveno stanje:

- zahtjevi: dobar vid na daljinu (sa ili bez korekcije), dubinski vid, uredno vidno polje, uredan sluh (ako je primijenjena zvučna signalizacija),

- kontraindikacije: psihoze, epilepsija, alkoholizam i druge ovisnosti, bolesti sa sklonošću nesvjestici, šećerna bolest, teži oblici neuroze;

- psihička sposobnost:

- zahtjevi: senzomotorna koordinacija, opća intelektualna razvijenost, perceptivna sposobnost, sposobnost koncentracije, emocionalna stabilnost iznad donje granice prosjeka,

                - kontraindikacije: izrazitija anksioznost i agresivnost.

- Rok za ponovnu provjeru:

zdravstvenog stanja: 24 mjeseca,

- psihičke sposobnosti: 48 mjeseci. 

 

Najtraženije usluge

Loading...