Vibracije

Vibracije ili titraji su periodična gibanja pri kojima se karakteristične kinematičke veličine (brzina i ubrzanje) stalno ponavljaju u određenim vremenski intervalima. Vibracije se mogu pojaviti u obliku jedva zamjetnih titraja pa do trošenja, drmanja, ritmičkog udaranja i slično. Na čovjeka se prenose putem nogu kad čovjek stoji na vibrirajućoj podlozi, putem donjeg dijela trupa kada čovjek sjedi i putem ruku kad čovjek rukuje vibrirajućim sredstvom za rad. Vibracije zamaraju čovjeka, smanjuju mu radnu sposobnost i ugrožavaju zdravlje. Oboljenja od vibracija najčešće se osjećaju u ramenima, taktovima i zglobovima. Vrlo često i prsti budu oštećeni, pa se u njemu osjećaju trnci. To je bolest slična reumatskim bolestima. Za nastanak oštećenja vrlo su važne frekvencije vibracija, a opasni interval čini frekvencija od 40 do 125 herca. Izvori vibracija na sredstvima rada često su ujedno i izvori buke i tada nastaju veoma snažni štetni utjecaji na zdravlje radnika. Jednom nastale promjene od vibracija ne mogu se izliječiti, već, dapače, pokazuju težnju prema stalnoj progresiji. Najčešće od vibracija, takozvanih vibracijske bolesti, obolijevaju radnici u rudnicima, kamenolomima i izgradnji cesta, koji rukuju raznim bušilicama, vibratorima i nabijačima, te radnici u šumama koji rukuju motornim pilama, isto tako obolijevaju i radnici u poljoprivredi, naročito oni koji rukuju traktorima i slično.

 

Pojava vibracija može se izbjeći konstruktivnim izvedbama i ugradnjom ublaživača vibracija. Tako je kod većine suvremenih motornih pila za drvosječe gibajući klip motora postavljen u aksijalnom smjeru, dakle u smjeru kretanja lanca, što proizvodi znatno manje vibracije nego u slučaju okomito postavljenog klipa. Postavljanjem ublaživača na rukohvate ručnih mehanizirani alata postižu se dobri rezultati. Radnici koji rukuju vibrirajućim sredstvima rada moraju raditi skraćeno radno vrijeme ili se izlagati vibracijama kraće vrijeme, a u međuvremenu trebaju obavljati poslove koji nisu praćeni vibracijom. Pri upotrebi osobnih zaštitnih sredstava mora se paziti da se upotrebljavaju zaštitne rukavice izrađene od materijala koji apsorbira vibracije.

 

Štetne vibracije su titraji predmeta s kojima zaposlenik na radu dolazi u dodir. Pritom se u obzir uzima frekvencija i amplituda vibracija. Smatra se da najštetnije djeluju vibracije s frekvencijom između 40 i 125 Hz, naročito ako im amplituda iznosi više od 100 mikrometra. Štetno djelovanje vibracija može biti:

- Štetno djelovanje na cijelo tijelo - vibracije koje se vode od nogu odnosno stražnjice po tijelu, na primjer sjedenje profesionalnog vozača na sjedalu teretnog motornog vozila.

- Štetno djelovanje na šake i ruke - vibracije koje se vode preko ruku u tijelo, na primjer držanje na radu ručke udarne bušilice.

IZVORI VIBRACIJA MOGU BITI:

- Strojevi i postrojenja koja pri radu vibriraju što se prenosi na temelje ili podlogu, a odatle na ostale strojeve, objekte i drugo. Do čovjeka vibracije dolaze preko nogu i tijela.

- Vozila i strojevi kao teretna vozila, građevinski strojevi, poljoprivredni strojevi. Na čovjeka se vibracije prenose preko tijela (sjedala).

- Prijenosni strojevi i uređaji kao motorne lančane pile, pneumatski strojevi i bušilice kojima radnik rukuje. Na čovjeka se vibracije prenose preko šake i ruku.

 

Izloženost vibracijama može izazvati oštećenja krvnih žila, mišića, tetiva, kostiju i zglobova te živaca. Veličina oštećenja ovisit će o vrsti i trajanju vibracija, hladnoći i vlazi okoline u kojoj zaposlenik radi, nefiziološkom položaju tijela pri radu, i individualnim osobinama čovjeka. Ako je do oštećenja zdravlja došlo kod zaposlenika koji je kroz duže razdoblje bio izložen djelovanju vibracija to se smatra profesionalnom bolešću.

 

ZAŠTITA OD VIBRACIJA

Vibracija strojeva, uređaja i alata - osim što popratno, u određenim okolnostima izaziva buku - štetno djeluje na radnike koji njima rukuju ili su u njihovoj neposrednoj blizini. Vibracije radnika zamaraju, smanjuju mu radnu sposobnost i štetno djeluju na zdravlje ako im je dulje izložen. Tako, zbog duljeg djelovanja vibracija, mogu na­stati oboljenja krvnih žila, tetiva, zglobova i kostiju. Ako radnik radi na takvom radnom mjestu duže vrijeme (nekoliko godina), nastaju promjene u živčanom i probavnom sustavu. Strojevi koji izazivaju stalne vibracije najčešće su razne vrste kompresora, motorne pile, pogonski strojevi, generatori u hidrocentralama, termocentralama itd.

 

Zaštita od vibracija provodi se medicinskim mjerama, kao i kod buke, te tehničkim i organizacijskim mjerama koje se u ovom slučaju svode na:

- tehničke mjere zaštite koje se odnose na strojeve, uređaje, alate i drugo,

- kolektivne ili pojedinačne mjere zaštite, tehničkog i organizacijskog karaktera koje se odnose na radnike.

Zadovoljenju zahtijeva iz prve grupacije teži se ponajviše proizvodnjom takvih strojeva, uređaja i alata kod kojih je vibracija svedena na minimum ili potpuno uklonjena. To se uglavnom postiže ugradnjom elastičnih, umjesto krutih sklopova, maksimalno mogućim uravnoteženjem masa, preciznošću izrade i drugo. Kada to nije dostatno, strojevi ili strojni dijelovi se od okoline izoliraju primjenom raznih antivibracijskih sredstava.

 

GRANIČNE I UPOZORAVAJUĆE VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI VIBRACIJAMA

Granične vrijednosti i upozoravajuće vrijednosti izloženosti za vibracije šaka-ruka se ocjenjuje i/ili mjeri u skladu s odredbama Pravilnika, a utvrđene su kao sljedeće:

- granična vrijednost dnevne izloženosti, normirana na referentno razdoblje od osam sati, je 5 m/s²;

- upozoravajuća vrijednost dnevne izloženosti, normirana na referentno razdoblje od osam sati, je 2,5 m/s².

Granične vrijednosti i upozoravajuće vrijednosti izloženosti za vibracije cijelog tijela se ocjenjuje i/ili mjeri u skladu s odredbama Pravilnika, a utvrđene su kao sljedeće:

- granična vrijednost dnevne izloženosti, normirana na referentno razdoblje od osam sati, je 1,15 m/s²;

- upozoravajuća vrijednost dnevne izloženosti, normirana na referentno razdoblje od osam sati, je 0,5 m/s².

 

 

Najtraženije usluge

Loading...

Novosti iz zaštite na radu

  • Rujan 14, 2026

    Stručno usavršavanje: 18. rujna 2026. - 10th International Professional and Scientific Conference Occupational Safety and Health (10. međunarodna stručno-znanstvena konferencija "Zaštita na radu i zaštita zdravlja"

    U Informacijskom sustavu zaštite na radu objavljeni su programi stručnog usavršavanja za 17. i 18. rujna 2026. godine u sklopu 10. međunarodne stručno-znanstvene konferencije „Zaštita na radu i zaštita zdravlja“, koju organizira Veleučilište u Karlovcu. Konferencija će se održati od 16. do 19. rujna 2026. godine u Zadru, a prema objavljenim programima predavanja i prateći sadržaji održavat će se u hotelu Donat. Konferencija je usmjerena na razmjenu stručnih i znanstvenih spoznaja te iskustava iz prakse u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Program uključuje pozvana predavanja, izlaganja stručnih i znanstvenih radova, posterske prezentacije i tematske okrugle stolove, uz povezivanje različitih struka koje sudjeluju u prevenciji rizika i unapređenju radnih uvjeta.
    Nastavite čitati
  • Rujan 04, 2026

    Stručno usavršavanje „Plan evakuacije sukladno ISO standardima“

    Narodne novine d.d. organiziraju stručno usavršavanje iz zaštite na radu pod nazivom „Plan evakuacije sukladno ISO standardima“, koje će se održati 18. rujna 2026. godine u prostorijama NN-a, Savski gaj XIII. 6  ili online. Usavršavanje je namijenjeno osobama koje imaju stečen status stručnjaka zaštite na radu i obvezu stalnog stručnog usavršavanja. Program usavršavanja: 9:45 – 10:00 - Evidencija polaznika uživo / spajanje polaznika na platformu Microsoft Teams 10:00 – 10:10 - Uvod u…
    Nastavite čitati
  • Srpanj 09, 2026

    VIDEO: Rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura

    Objavili smo novi edukativni video na našem YouTube kanalu Preventa. U videu obrađujemo temu rada na otvorenom u uvjetima visokih temperatura i ističemo najvažnije mjere za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika. Poseban naglasak stavljen je na sprječavanje toplinskog stresa, dehidracije, toplinske iscrpljenosti, sunčanice i toplinskog udara. Rad na otvorenom tijekom ljetnih mjeseci može biti posebno zahtjevan, osobito za radnike u građevinarstvu, poljoprivredi, komunalnim djelatnostima, ugostiteljstvu, montažama i drugim poslovima koji se obavljaju na suncu i uz fizički napor. Visoke temperature, vlaga, zaštitna oprema i nepravilna organizacija rada mogu značajno povećati rizik za radnike. U videu donosimo praktične savjete o organizaciji rada na vrućini, osiguravanju pitke vode, odmora u hladu ili…
    Nastavite čitati
  • Lipanj 15, 2026

    VIDEO: ZAŠTITA NA RADU NA FILIPINSKOM JEZIKU

    Objavili smo novi edukativni video na našem YouTube kanalu Preventa, ovoga puta na filipinskom jeziku, s ciljem da informacije o zaštiti na radu budu dostupnije i razumljivije radnicima s Filipina koji rade u Republici Hrvatskoj. Strani radnici danas su važan dio hrvatskog tržišta rada, a među njima je sve veći broj radnika koji dolaze s Filipina. Zapošljavaju se u različitim djelatnostima, od građevinarstva i proizvodnje, ugostiteljstva i drugih sektora u kojima je poznavanje pravila sigurnog rada od iznimne važnosti. Kako bi mogli sigurno obavljati svoje radne zadatke, potrebno je da jasno razumiju osnovna pravila zaštite na radu, pravilno koriste osobnu zaštitnu opremu, te prepoznaju opasnosti i rizike na radnom mjestu.
    Nastavite čitati
  • Lipanj 02, 2026

    VIDEO: Kineziologija rada

    Objavili smo novi edukativni video na našem YouTube kanalu Preventa, u kojoj razgovaramo sa prof. Josipom Nakić s Kineziološkog fakulteta, autoricom i urednicom knjige “Kineziologija rada”. U zanimljivom i stručnom razgovoru obrađujemo povezanost kineziologije rada i zaštite na radu te važnost primjene ergonomskih načela u svakodnevnom radnom okruženju. Poseban naglasak stavljen je na prevenciju mišićno-koštanih poremećaja, koji predstavljaju jedan od najčešćih zdravstvenih problema povezanih s radom. Govori se o uzrocima i prevenciji bolova u leđima, vratu i ramenima, pravilnim tehnikama podizanja i prenošenja tereta, izazovima dugotrajnog sjedenja, ali i opterećenjima s kojima se susreću radnici koji obavljaju fizički zahtjevne poslove. Također, raspravljamo o…
    Nastavite čitati