Vozač motornog vozila

Vozač je osoba koja na cesti upravlja motornim vozilom. Da bi uopće mogao upravljati motornim vozilom, vozač mora prethodno udovoljiti nekim osnovnim uvjetima. On mora biti tjelesno i duševno sposoban za upravljanje vozilom te imati potrebna znanja i vještine za to. Vozač koji upravlja motornim vozilom mora imati položen vozački ispit, odnosno mora imati važeću vozačku dozvolu za odgovarajuću kategoriju motornog vozila. Međutim, pri upravljanju vozilom tijekom vožnje može se stanje vozača, gledano sa stajališta tjelesne i duševne sposobnosti, mi­jenjati. Na to može utjecati mnogo elemenata, kao što su zdravstveno stanje vozača, njegove navike, stajališta, tempera­ment itd. Isto tako se jednom stečena znanja i vještine u upravljanju motornim vozilima mijenjaju učenjem i praksom. Svakodnevan porast prometa mora pratiti i vozač neprekidnim učenjem novih propisa, znakova i slično, te ispravljanjem svojih pogrešaka koje je uočio tijekom rada.

STRUČNI UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM

Vozač smije upravljati samo onom vrstom motornih vozila za koje je položio vozački ispit, odnosno za koje ima vozačku dozvolu. Za vrijeme vožnje vozač mora uvijek kod sebe držati vozačku dozvolu. Ako je utvrđeno da vozač tijekom upravljanja vozilom mora koristiti odgovarajuća pomagala (na primjer naočale), i to je upisano u vozačku dozvolu, vozač je dužan upotrebljavati ta pomagala za vrijeme vožnje vozilom. Vozačka dozvola izdaje se za upravljanje motornim i priključnim vozilima, koja se svrstavaju u kategorije, a koje se, za vozače kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje, odnosno sastavni dio posla koji pretežito obavljaju dijelu u: M, A1, A, B, B+E, C1, C, C1+E, C+E, D, D+E, F, G i H kategorije. 

Vozač kojem je izdana vozačka dozvola bilo koje kategorije ima pravo upravljati i traktorom, radnim strojem (na primjer kombajnom i drugo) i mopedom. Nemojte upravljati vozilom za čiju kategoriju ne­mate dozvolu. Za vrijeme vožnje držite dozvolu stalno uz sebe. Vodite računa o roku za produženje dozvole. Za vrijeme upravljanja vozilom obvezno upotrebljavajte pomagala koja su upisana u vozačku dozvolu.

ZDRAVSTVENO STANJE VOZAČA

Zdravstveno stanje vozača vitalno utječe na prometnu sigurnost. Tako na primjer bolest može smanjiti vrijeme reakcije vozača, oslabiti vid ili sluh, uzrokovati promjene u raspoloženju vozača i slično. Za vrijeme vožnje mogu nastati i trenutne patološke promjene u organizmu, zbog različitih razloga koji isto tako mogu značajno utjecati na sigurnost. Bolesna stanja za vrijeme vožnje mogu nastati razvojem skrivenih bolesti kao što su bolesti srca, bubrega, žuči, želuca itd. Već na prve znakove takvih bolesti vozač mora zahtijevati liječnički pregled, a ako je potrebno, tražiti zamjenu i napustiti vozilo.

Vozači, ako ste u tolikoj mjeri bolesni ili u takvom psihičkom stanju da ste nesposobni za sigurno upravljanje vozilom, ne upravljajte vozilom u prometu na cesti. Zahtijevajte pregled liječnika koji će utvrditi dalji postupak. Da bi se izbjegle štetne, pa čak i najteže posljedice koje bi mogle nastati ako vozač upravlja vozilom u bolesnom stanju, vozači motornih vozila dužni su se podvrgavati nadzornim zdravstvenim pregledima. Prema postojećim propisima, zdravstveni pregledi vozača kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje, dijele se na:

– zdravstveni pregled za dobivanje vozačke dozvole,

– zdravstveni pregled prije početka zapošljavanja na mjestu vozača,

– redovni nadzorni zdravstveni pregled vozača,

– izvanredni nadzorni zdravstveni pregled vozača. 

Redovni nadzorni zdravstveni pregled obavlja se svake dvije godine. Vozači kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje dužni su se podvrgnuti redovnom nadzornom zdravstvenom pregledu svake dvije godine, a organizacija je obvezna uputiti radnika-vozača na redovni nadzorni pregled svake dvije godine, a na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled i izvan određenog roka redovnih nadzornih pregleda od dvije godine te snositi troškove pregleda u sljedećim slučajevima:

– nakon povratka s bolovanja duljeg od 6 mjeseci,

– nakon prekida rada duljeg od vremena važenja prethodnog uvjerenja,

– ako uoči promjene zdravstvenog stanja radnika koje bi mogle biti zapreka za sigurno upravljanje motornim vozilom.

Na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled upućuje se vozač za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga više nije sposoban sigurno upravljati vozilom, kao i vozač kod kojeg je utvrđen udio alkohola u organizmu viši od 0,00 g/kg ili je utvrđeno da u organizmu ima opojnih droga kao i vozač koji se odbije podvrći ispitivanju da li ima u organizmu alkohola ili opojnih droga, nakon pravomoćnosti odluke o prekršaju. Osim ovih propisanih kontrolnih zdravstvenih pregleda, vozač može i sam zahtijevati liječnički pregled uvijek kada smatra da nije sposoban za sigurnu vožnju. Nemojte upravljati vozilom ako u propisanim rokovima niste bili podvrgnuti liječničkom pregledu. Ako smatrate da ste bolesni, sami zatražite liječnički pregled. U slučaju bolesti ne upravljajte vozilom. Ako je vozačima kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje tijekom vožnje potrebno neko pomagalo isto je obvezno navesti u uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti te u vozačkoj dozvoli, a ako se na tim pregledima utvrdi da vozač boluje od neke bolesti ili ima ozljedu ili manu, ocjenjuje se kao nesposoban za samostalno upravljanje motornim vozilom.

Poslovi s posebnim uvjetima rada određeni su Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84), a to su oni poslovi koje mogu obavljati samo osobe koje uz opće uvjete zadovoljavaju i posebne uvjete glede: dobi, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja te psihofizioloških i psihičkih sposobnosti. Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete. Poslovi vozača se sukladno odredbama članka 3. točka 19. Pravilnika svrstavaju u poslove s posebnim uvjetima rada:

Ako je sastavni dio vozilo dizalica, odnosno podizna platforma, te ako je vozač ujedno i rukovatelj dizalicom, odnosno podiznom platformom, tada mora zadovoljavati propisane uvjete za obavljanje i tih poslova koje se navedenim Pravilnikom također svrstavaju u poslove s posebnim uvjetima rada. 

VOZAČ I LIJEKOVI

Mnogi vozači moraju uzimati stalno ili povremeno određene lijekove za liječenje bolesti od kojih boluju. Međutim, vozači koji uzimaju lijekove na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije vožnje ili tijekom vožnje ne smiju upravljati vozilom u prometu na cesti. Naime, razne vrste lijekova, bilo samih, u kombinaciji s drugim lijekom ili pak s alkoholom mogu štetno djelovati na psihofizičke sposobnosti vozača. Jer, on nakon njihova uzimanja nikako ne smije upravljati vozilom. Najčešći lijekovi koji znatno utječu na psihofizičke funkcije (bez obzira da li ih vozači uzimaju u obliku tableta ili dražeja ili im se daju u obliku injekcija u zdravstvenim ustanovama) jesu li­jekovi za liječenje alergija, psihičkih bolesti, neuroza, depresija, alkoholizma, epilepsije, potom lijekovi protiv jakih bolova, visokog tlaka, povraćanja i drugo. Postoje i lijekovi koji utječu na psihofizičke sposobnosti pod određenim uvjetima, bilo zbog moguće individualne reakcije ili u kombinaciji s drugim lijekovima. To su na primjer vrlo često upotrebljavani analgetici i antipiretici, razni sirupi protiv kašlja, lijekovi protiv angine pektoris i drugo. Isto tako opasno je uzimati alkohol i neke lijekove kojih se djelovanje pojačava, naročito kod uzimanja sredstava za umirenje, kardiovaskularnih lijekova, lijekova protiv glavobolje itd. Štetno uzajamno djelovanje može nastati kod pojedinih bolesti kao što su na primjer epilepsija, dijabetes i drugo. Nekontrolirano istodobno uzimanje nekih lijekova i alkohola može uzrokovati teška oštećenja organizma, pa čak i smrt. Uzimanje nekih lijekova uzrokuje takve promjene u organizmu da dalja vožnja može postati opasnom. Utjecaj lijeka na radnu sposobnost mora biti jasno naveden u uputi za uporabu lijeka, a na tu mogućnost upozorit će vas liječnik i farmaceut. Pažljivo pročitajte uputu, a u slučaju bilo kakve sumnje savjetujte se sa svojim liječnikom. Nemojte nikada uzimati lijekove koje nije propisao liječnik.

VOZAČ I ALKOHOL

Prema našim propisima, vozač kojem je upravljanje vozilom osnovno zanimanje, ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u organizmu ima opojnih droga ili alkohola. No, unatoč toga vozači često za vrijeme vožnje uzimaju alko­hol, što uzrokuje niz nezgoda, pa i one sa smrtnim posljedicama. Upravljanje vozilom i uživanje alkohola ne idu zajedno. Vozač koji je za vrijeme vožnje pod utjecajem alkohola precjenjuje svoje mogućnosti i potcjenjuje opasnosti. Nastaju sporije reakcije, pogrešne ocjene udaljenosti, brzine i ostalih prepreka na putovima. Vozač postaje umoran, pospan i trom, što je naročito opasno tijekom vožnje noću. Pijan vozač često zaboravlja pravila za sigurnu vožnju, prometne znakove i propise. Pri sustavnom uživanju alkohola, pa makar i u manjim količinama, trajno slabi vid, smanjuju se razboritost i sposobnost brzog reagiranja. Smatra se da je pod utjecajem alkohola osoba za koju se (analizom krvi ili krvi i urina ili drugom metodom mjerenja količine alkohola u organizmu) utvrdi da udio alkohola u krvi iznosi više od 0,5 g/kg ili ako je prisutnost alkohola u organizmu utvrđena odgovarajućim sredstvima ili aparatima (alkometrom i drugo) za mjerenje alkoholiziranosti, što odgovara količinama većim od 0,5 g/kg, ili kod kojeg se bez obzira na udio alkohola u krvi stručnim pregledom utvrdi da pokazuje znakove alkoholne poremećenosti. Ovlaštena službena osoba može vozača podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata (alkometar i drugo) ili ga odvesti na stručni pregled radi provjere ima li alkohola u organizmu, ili pokazuje znakove alkoholne poremećenosti. Vozači su se dužni podvrgnuti ispitivanju, odnosno stručnom pregledu. Analiza se obavlja propisanom metodom u ovlaštenim zdravstvenim organizacijama, a na zahtjev službenih osoba. O vađenju krvi i uzimanju urina vodi se zapisnik, a nakon analize izdaje se dokument o koncentraciji alkohola u krvi i urinu te mišljenje stručne osobe o stupnju alkoholiziranosti. Ako se vozač odbije podvrgnuti ispitivanju radi utvrđivanja alkoholiziranosti smatrat će se da je pod utjecajem alkohola. Ne vozite ako ste konzumirali alkoholna pića. Uzimanje samo 2 dcl vina, ili manje od 1 dcl žestokog pića, ili samo jedne boce piva može uzrokovati pojavu opasne koncentracije alkohola u organizmu. Znajte, vožnja pod utjecajem alko­hola je opasnost ne samo za vaš život, već i za živote ostalih sudionika u prometu.

PREHRANA VOZAČA

Hrana koju vozač uzima na putu, također, značajno utječe na njegovo zdravstveno stanje. Neodgovarajuća, a posebno pokvarena hrana za vrijeme vožnje može uzrokovati smetnje, a u slučaju trovanja čak i veoma štetne posljedice. Zbog toga hrana vozača mora biti kvalitetna, mora se uzimati češće i redovito, mora biti bez mnogo začina i s mnogo vitamina. Uz hranu, organizam zahtijeva i određenu količinu tekućine, zbog čega vozač dnevno mora piti dosta vode. Ako vam za vrijeme vožnje pozli, odmah skrenite na najbliže parkiralište odnosno ugibalište i zaustavite vozilo. Po potrebi zatražite liječničku pomoć. Ne nastavljajte vožnju dok niste sigurni da vam je dobro.

TRAJANJE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM

Umor vozača jedan je od značajnih čimbenika za sigurnu vožnju. Umor smanjuje sposobnost viđenja vozača, što je posebno važno pri vožnji noću. Umornom vozaču potreban je jači podražaj, u obliku više svjetla ili duljeg vremena zapažanja, da bi vidio isto tako dobro kao i odmoren vozač. Pospanost je, također, opasna, jer može uzrokovati potpuno nekontroliranu vožnju, istina trenutnu, ali dovoljnu za nastanak nezgode. Događa se da vozač, čak, uistinu zaspi, a onda je nesreća neminovna. Jedina prava zaštita od pospanosti je spavanje. Vozači su izmislili mnogo različitih načina za sprečavanje pospanosti. Ako je vozač pospan, jedino treba spavati, i to dosta. Neki vozači uključuju radio, otvaraju prozore, žvaču žvakaće gume ili bombone, ali to pomaže samo neznatno i privremeno. Da bi se spriječile teške nesreće koje može uzrokovati umoran ili pospan vozač, za vrijeme vožnje, naročito dugotrajne, treba organizirati povremeno odmaranje.

Prema našim propisima, vozač koji upravlja autobusom ili teretnim motornim vozilom ili skupom vozila kojih je najveća dopuštena masa veća od3.500 kgne smije neprekidno upravljati vozilom dulje od pet sati. Neprekidnim upravljanjem vozilom smatra se vrijeme za koje vozač nije imao prekid od najmanje pola sata. Dakle, vozač mora prekinuti vožnju i odmarati se najmanje pola sata najkasnije nakon pet sati neprekidnog upravljanja vozilom. Iznimno, vozač autobusa u javnom gradskom i prigradskom prijevozu putnika smije neprekidno upravljati vozilom do najdulje sedam sati, uz uvjet da na polaznim postajama ima odmor od najmanje pet minuta. Ukupno trajanje upravljanja navedenim motornim vozilima ne smije biti dulje od osam sati tijekom 24 sata. Vozač koji upravlja autobusom ili teretnim motornim vozilom ili skupom vozila, kojih je najveća dopuštena masa veća od3.500 kgmora imati neprekidan odmor od najmanje 12 sati prije početka svojeg radnog dana. Vozač autobusa u javnom gradskom i prigradskom prijevozu putnika mora, prije početka svojega radnog dana, imati neprekidan odmor od najmanje 11 sati. Ako se u upravljanju autobusom ili teretnim motornim vozilom ili skupom vozila kojih je najveća dopuštena masa veća od3.500 kgsmjenjuju dvojica vozača i ako se u vozilu nalazi uređen ležaj koji omogućuje jednom od njih da se odmara u ležećem položaju, svaki vozač mora imati neprekidan odmor od najmanje osam sati tijekom svakih 30 sati putovanja. Neprekidan odmor vozač mora koristiti izvan vozila, a iznimno u vozilu na uređenom ležaju uz uvjet da se za to vrijeme vozilo ne kreće.

Svi vozači autobusa, teretnih motornih vozila ili skupa vozila kojih najveća dopuštena masa prelazi 20 tona moraju kod sebe imati individualne nadzornu knjižicu i u nju upisivati svoje aktivnosti, sate odmora i prekida vožnje tijekom radnog dana. Vozač je dužan nadzornu knjižicu pokazati na zahtjev ovlaštene osobe. Iznimno, individualne nadzornu knjižicu ne mora imati vozač ako je u vozilu ugrađen uređaj koji osigurava upis vremena vožnje članova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne pripada upravljanju vozilom, a i vremena odmora, brzine vozila i prijeđene udaljenosti. Kad tijekom 24 sata vozač koji upravlja autobusom, teretnim motornim vozilom ili skupom vozila kojih je najveća dopuštena masa veća od 20 tona prijeđe više od 500 km, mora biti zamijenjen drugim vozačem najkasnije nakon osam sati upravljanja, odnosno nakon prijeđenih 500 km puta.